Postupnim ukidanjem ograničenja na protok dobara, usluga, ljudi i kapitala među državama, otvaraju se šire mogućnosti za migracije stanovništva, uz jednostavniji pristup informacijama i područjima s boljim uvjetima života. Migracije nije dovoljno promatrati samo na razini pojedinih država, budući da se danas mogu izdvojiti regionalna područja specifična prema svojim migracijskim tijekovima koji posljedično utječu na gospodarski rast i razvoj samih regija, ali i na nacionalnu razinu. Cilj rada je analizirati utjecaj regionalnih migracija na gospodarski razvoj na primjeru Republike Hrvatske, pri čemu se polazi od hipoteze da promjena demografske slike Republike Hrvatske koja je nastala zbog mehaničkog kretanja stanovništva posljedično utječe na gospodarski razvoj Republike Hrvatske i njezinih regija. Temeljem provedene analize može se zaključiti da vanjske i unutarnje migracije utječu na demografsku i gospodarsku sliku zemlje i regije iz koje se emigrira, ali i zemlje i regije u koju se imigrira. Izraženi migracijski tijekovi iz pojedinih regionalnih područja Hrvatske, imaju značajne implikacije za regionalni i nacionalni gospodarski razvoj budući da se ujedno radi i o područjima koja obiluju specifičnim resursima kojima na taj način prijeti razvojno zaostajanje u dugom roku. Unutarnje migracije značajno su utjecale na prostornu raspodjelu stanovništva u Republici Hrvatskoj, što je pridonijelo polarizaciji. Analizom je također potvrđeno da se prirodne i mehaničke demografske promjene nalaze u „začaranom krugu“ sa gospodarskim promjenama, što zahtijeva pravovremeno djelovanje mjerama migracijske politike, politike tržišta rada, redistribucijskom populacijskom i regionalnom politikom.