Naslov Miroslav Krleža: politički profil
Naslov (engleski) Miroslav Krleža: political profile
Autor Marijan Smojver
Mentor Igor Duda (mentor)
Član povjerenstva Mihovil Dabo (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Igor Duda (član povjerenstva)
Član povjerenstva Boris Koroman (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (Filozofski fakultet u Puli) Pula
Datum i država obrane 2018-09-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest
Sažetak Miroslav Krleža zarana se priklanja ideji socijaldemokracije, ali krahom II. Internacionale odbacuje ideju mirnoga stvaranja besklasnoga društva te oduševljen Oktobarskom revolucijom u Rusiji deklarira se boljševikom i zagovara socijalističku revoluciju. Postaje član Komunističke partije Jugoslavije. Sukladno vlastitom socijalističkom opredjeljenju, kritizira Kraljevinu SHS, vladajući velikosrpski režim te prevladavajući unitarizam. Zagovara federalističku političku koncepciju, autonomiju umjetničkoga stvaralaštva i kritizira staljinističku diktaturu u Sovjetskom Savezu, čime dolazi u sukob s radikalnom strujom unutar KPJ, koja proklamira estetiku socijalnoga realizma. Naposljetku dolazi do sukoba na književnoj ljevici i Krležine disidentske pozicije unutar lijevoga pokreta. Drugi svjetski rat provodi u Zagrebu i odbija se priključiti partizanima na slobodnom teritoriju, pravdajući se strahom za vlastitu egzistenciju. Neposredno poslije rata, uživajući zaštitu Josipa Broza Tita i promjenom političkih okolnosti slijedom Rezolucije Informbiroa, postaje programator i usmjeritelj kulturnih i znanstvenih inicijativa. Godine 1950. zadužen je za jugoslavenski postav na Izložbi srednjovjekovne umjetnosti u Parizu, koji se temelji na njegovoj teoriji konvergentnoga razvoja jugoslavenskih naroda kroz povijest. Postulira koncepte buntovne svijesti, filozofije otpora i permanentnoga stremljenja ujedinjenju, koji kulminiraju u Narodnooslobodilačkoj borbi kao sintezi.
Sažetak (engleski) Miroslav Krleža adhered to the idea od Social Democracy rather early but after the crash of the Second Internacional he abandoned the idea of creating a classless society peacefully, and thrilled by the October Revolution in Russia, he declared himself a Bolshevik and started advocating Socialist Revolution. He became a member of the Communist Party of Yugoslavia (KPJ). Having been socialistically oriented, he criticized the Kingdom of SHS, regime of Great Serbia and prevailing unitarianism. He advocated political conception of federalism, as well as autonomy and artistic creation while criticizing Stalinist dictatorship in the Soviet Union which led to conflict with the radicals in the KPJ who proclaimed the aesthetics of social realism. All of this, as well as difference of opinion between Krleža and others on the political left, led to conflict of the literary left. During the Second World War Krleža was in Zagreb but he refused to join the Partisans justifying himself with fear for his own life. Right after the War, as the political circumstances changed with "Resolution on the situation in the KPJ", Krleža became programmer and director of cultural and scientific initiatives under protection of Josip Broz Tito. Krleža was in charge of the Yugoslavian exhibition, which was based on his theory of convergent development of Yugoslavian peoples through the history, at the Exhibition of Medievel Art in Paris in 1950. He postulated concepts of the rebellious consciousness m, the philosophy of resistance and permanent aspiration to consolidation which culminated in People's Liberation Struggle as a synthesis.
Ključne riječi
Miroslav Krleža
politika
socijalizam
nacionalizam
Jugoslavija
Ključne riječi (engleski)
Miroslav Krleža
politics
socialism
nationalism
Yugoslavia
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:137:729487
Studijski program Naziv: Povijest (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag.hist.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-11-09 11:19:55