Naslov Rad na određeno vrijeme
Naslov (engleski) Fixed - term employment
Autor Antonio Ivis
Mentor Marija Bušelić (mentor)
Član povjerenstva Kristina Afrić Rakitovac (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marija Bušelić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Lela Tijanić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković") Pula
Datum i država obrane 2018-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija Opća ekonomija
Sažetak Rad na određeno vrijeme razvijen je iz potreba poslodavaca za radnicima koji privremeno, povremeno ili sezonski obavljaju posao koji je unaprijed poslodavac planirao zbog vršnog opterećenja za poduzeće ili zbog potreba iznenadnih manjka radnika zbog odsutnosti. Isti ti radnici na određeno prvi su koji dobivaju otkaze u slučaju nastupanja gospodarske stagnacije ili recesije, ali i isto tako prvi koji se zapošljavaju pri samom oporavku gospodarstva iz takvih ciklusa. Mladi i žene spadaju u grupu ranjivih radnika na određeno. Mladi radnici pritom doživljavaju najveće oscilacije u razini zaposlenosti s obzirom na gospodarsko stanje, a žene se često nalaze u toj poziciji zbog gledišta poslodavaca na tradicionalne uloge majke i općenito njihovog obiteljskog statusa. Sindikalna istraživanja u RH pokazala su da gro ispitanih radnika ne želi raditi na određeno, ali mora zbog nepostojeće alternative. Također, radna mjesta na određeno u RH zaostaju za radnim mjestima na neodređeno u RH kada govorimo o ugovorenoj razini primanja i ostalih beneficija. Kroz uvođenje fleksigurnosti, Danska zakonodavna tijela stvorila su sustav fleksibilnijeg zapošljavanja i otkazivanja rada radnicima bez obzira na trajanje radnog odnosa, a istovremeno država izdvaja velika sredstva za poboljšanje socijalnih i materijalnih uvjeta života nezaposlenih što dovodi do niže razine siromaštva stanovništva i istovremeno doprinosi stvaranju novih radnih mjesta.
Sažetak (engleski) Temporary employment was developed from the needs of employers for workers who temporarily, periodically or seasonally perform jobs pre-planned by the employer due to the peak workload for the enterprise or because of the sudden need for employees due to absence shortage. These same workers are the first to get fired from their jobs due to economic stagnation or recession, but also the first to be recruited to work as soon as the economy starts to recover. Young people and women fall into the group of vulnerable temporary workers. Young workers experience the greatest oscillations in terms of employment with regard to the economic situation, and women are often in this position because of the employers' views on the traditional roles of a mother and a woman’s family status in general. Unions' researches in the Republic of Croatia have shown a staggering percent of surveyed workers who don’t want to work temporarily, but have to because of a non-existent alternative. Also, temporary jobs in the Republic of Croatia are lagging behind permanent jobs in the Republic of Croatia when we talk about the agreed level of salary and other benefits. Through the introduction of flexicurity, the Danish Legislative Bodies have created a system of flexible employment which includes easier firing of workers, regardless of the duration status of their employment, but at the same time allocating large amounts of funds to improve the social and material living conditions of the unemployed. This leads to a lower level of poverty among the population and at the same time contributes to the creation of new jobs.
Ključne riječi
Rad na ne(određeno)
privremeni rad
povremeni rad
sezonski rad
agencije za zapošljavanje
puno radno vrijeme
nepuno radno vrijeme
skraćeno radno vrijeme
ranjive skupine
prekarni rad
fleksigurnost
Ključne riječi (engleski)
Permanent employment
Temporary employment
Periodical employment
Seasonal employment
Employment agency
Full time employment
Part-time employment
vulnerable groups
precarious work
flexicurity
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:137:951481
Studijski program Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financijski management, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam i razvoj, Poslovna informatika Smjer: Turizam i razvoj Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag.oec.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-12-12 21:27:17