Naslov Raspad Jugoslavije
Naslov (engleski) The Demise of Yugoslavia
Autor Mihaela Čurić
Mentor Igor Duda (mentor)
Član povjerenstva Robert Matijašić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Igor Duda (član povjerenstva)
Član povjerenstva Iva Milovan Delić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (Filozofski fakultet u Puli) Pula
Datum i država obrane 2016-07-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest
Sažetak U radu se daje presjek najvažnijih događaja i čimbenika koji su pridonijeli
raspadu socijalističke Jugoslavije. Nakon Titove smrti stabilnu su vladavinu
zamijenila previranja potaknuta ekonomskom i političkom krizom. Stanje se dodatno
pogoršalo dolaskom Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji. Nakon izvršene
antibirokratske revolucije te postavljanja bliskih suradnika na vodeća mjesta u
pokrajinama, Milošević pokušava centralizirati čitavu Jugoslaviju u kojoj će
dominaciju imati upravo srpsko rukovodstvo. Tim činom došao je u sukob s ostalim
republikama koje su težile većoj ili potpunoj samostalnosti. Nakon demokratskih
procesa u Sloveniji i Hrvatskoj, JNA se sve više priklanja srpskomu rukovodstvu te
oduzima oružje Teritorijalne obrane. Stanje je postalo ozbiljnije pobunom Srba u
Hrvatskoj koji nedugo nakon demokratskih promjena proglašavaju vlastitu državu
pod patronatom Srbije. Uskoro su uslijedili sve veći incidenti što je konačno
rezultiralo oružanim sukobom. Najprije se dogodio napad JNA na Sloveniju koji je
trajao 10 dana, a zatim se sukob prelio u Hrvatsku gdje je trajao znatno duže i
prouzročio mnoge žrtve i teška razaranja. Zatišje na bojišnici nastupa potpisivanjem
Sarajevskog primirja 2. siječnja 1992. te prihvaćanjem Vance-Owenova mirovnog
plana o demilitarizaciji okupiranih područja. Konačni krah države na izdisaju dogodio
se međunarodnim priznanjem Slovenije i Hrvatske, a poslije i drugih republika.
Sažetak (engleski) The thesis provides an overview of the most important events and factors
which contributed to the breakup of the Socialist Yugoslavia. After Tito's death,
economic and political crisis gave rise to turmoil which replaced a stabile rule. The
situation was further exacerbated when Slobodan Milošević assumed leadership in
Serbia. Upon carrying out an anti-bureaucratic revolution, and appointing close
associates to leading regional positions, Milošević tried to centralize the entire
Yugoslavia, in which Serbian leadership would become dominant. By doing so, he
entered into conflict with other republics which aspired to greater or total autonomy.
After democratic processes took place in Slovenia and Croatia, the JNA (Yugoslav
People's Army) increasingly sided with Serbian leadership and disarmed the
Territorial Defence. The situation became more serious with insurrection of Serbs in
Croatia where they, following democratic changes, proclaimed their own state under
Serbian patronage. Soon, more major incidents ensued, which finally led to an armed
conflict. Firstly, the JNA initialized an attack on Slovenia which lasted for 10 days,
and afterwards, the conflict spread to Croatia where it lasted significantly longer and
caused many casualties and substantial destruction. A ceasefire at the battlefield
entered into force with the signing of Sarajevo peace accord on 2 January 1992, and
accepting the Vance-Owen Plan on demilitarization of occupied territories. The final
downfall of a dying state ensued after international recognition of Slovenia and
Croatia, as well as the other republics after that.
Ključne riječi
jugoslavenska kriza
raspad Jugoslavije
rat u Sloveniji
rat u Hrvatskoj
međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije
Ključne riječi (engleski)
Yugoslav crisis
demise of Yugoslavia
war in Slovenia
war in Croatia
international recognition of Slovenia and Croatia
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:137:827250
Studijski program Naziv: Povijest (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti (univ.bacc.hist.)
Studijski program Naziv: Povijest (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti (univ.bacc.hist.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-09-06 14:56:14