prikaz prve stranice dokumenta Arheološki tragovi ranosrednjovjekovnih benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali
  Preuzmi
PDF 4.18 MB
završni rad
Arheološki tragovi ranosrednjovjekovnih benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali
Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2024. urn:nbn:hr:137:188529
Budrovac, Marija
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Filozofski fakultet u Puli

Institucijski repozitorij: Digitalni repozitorij Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

Citirajte ovaj rad

Budrovac, M. (2024). Arheološki tragovi ranosrednjovjekovnih benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali (Završni rad). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:188529

Budrovac, Marija. "Arheološki tragovi ranosrednjovjekovnih benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali." Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:188529

Budrovac, Marija. "Arheološki tragovi ranosrednjovjekovnih benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali." Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:188529

Budrovac, M. (2024). 'Arheološki tragovi ranosrednjovjekovnih benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali', Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, citirano: 22.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:188529

Budrovac M. Arheološki tragovi ranosrednjovjekovnih benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali [Završni rad]. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; 2024 [pristupljeno 22.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:188529

M. Budrovac, "Arheološki tragovi ranosrednjovjekovnih benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali", Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:188529

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:188529
Podaci o radu
NaslovArheološki tragovi ranosrednjovjekovnih benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali
Naslov (engleski)Archaeological Traces of Early Medieval Benedictine Monasteries on the Eastern Adriatic Coast
AutorMarija Budrovac
MentorJosip Višnjić (mentor)
Član povjerenstvaDavor Bulić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJosip Višnjić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaKatarina Gerometta (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
(Filozofski fakultet u Puli)
Pula
Datum i država obrane2024-09-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Arheologija
Srednjovjekovna arheologija
Sažetak
Benediktinski je red utemeljio sv. Benedikt, monah iz Nursije, oko 529. godine. Ubrzo su rad i djelo benediktinaca bili prepoznati kod papa toga vremena, te su imali jednu od glavnih uloga u provođenju reformi Crkve na Zapadu. U Hrvatskoj nije sasvim sigurno kada su započeli s djelovanjem, no vjeruje se da je to bilo već u vrijeme prvih pokrštavanja Hrvata, točnije u 7. stoljeću. Njihovi su samostani bili podizani pretežito na istočnoj jadranskoj obali, prijestolnici hrvatskih kraljeva koji imali čvrste odnose sa Svetom Stolicom. Benediktinski su monasi pomogli očuvanju glagoljice, koju su njegovali u svojim samostanima, a neki su primjerci još uvijek u jedinom aktivnom muškom benediktinskom samostanu na Pašmanu, samostanu Sv. Kuzme i Damjana. Burna događanja kasnog i početka novoga vijeka uzrokovala su propadanja samostana u svim dijelovima Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Iako ima mnogo pisanih zapisa o postojanju benediktinskih samostana na istočnoj jadranskoj obali, mnogima je teško, gotovo nemoguće, pratiti povijesne ili arheološke tragove. Ostao nam je mali broj aktivnih, a još manji broj onih restauriranih i/ili konzerviranih.
Sažetak (engleski)
The Benedictine Order was founded by St. Benedict, a monk from Nursia, around 529. The work of the Benedictines was soon recognized by popes of that time, and they played one of the main roles in carrying out the reforms of the Church in the West. It is not entirely certain when they started their activities in Croatia, but it is believed that this was already at the time of the first Christianization of Croats, more precisely in the 7th century. Their monasteries were built mainly on the eastern coast of the Adriatic, which was the capital of Croatian kings who had strong relations with the Holy Chair. Benedictine monks helped preserve the Glagolitic alphabet, by nurturing it in their monasteries, and some specimens are still in the active only-male Benedictine monastery on Pasman, the monastery of St. Cosmas and Damian. The turbulent events of the late and early modern times, caused the deterioration of monasteries in all parts of Europe, including Croatia. Although there are many written records about the existence of Benedictine monasteries on the eastern Adriatic coast, for many of them is almost impossible to trace historical or archaeological traces. We are left with a small number of active and even smaller number of those restored and/or preserved.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:137:188529
Studijski programNaziv: Arheologija (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) arheologije (univ. bacc. archeol.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-09-12 08:25:55