Naslov Društveno-gospodarske prilike Križevaca za vrijeme Prvoga svjetskog rata
Naslov (engleski) Social and Economic Conditions in Križevci during the First World War
Autor Tomislav Bogdanović
Mentor Mira Kolar-Dimitrijević (mentor)
Član povjerenstva Zlata Živaković-Kerže (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mira Kolar-Dimitrijević (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ante Bralić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru Zadar
Datum i država obrane 2017-09-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 94(497.5) - Povijest Hrvatske
Sažetak U radu su na temelju izvorne arhivske građe, novinskih članaka i relevantne literature istražene društvene i gospodarske prilike Križevaca za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Križevci su od 12. stoljeća bili važno administrativno, kulturno i gospodarsko središte koje je povezivalo prostor između Drave na sjeveru i Save na jugu. Prvi veći politički udarac Križevci su doživjeli 1886. godine kada su izgubili status županijskog središta. Kada su se oporavili od toga udarca i krenuli putem modernizacije izbio je Prvi svjetski rat. Izbijanjem rata Križevci su doživjeli nove udarce i to ponajviše na društvenom i gospodarskom planu. Tako je u radu analiziran pad broja stanovnika koji je pripisan posljedicama Prvoga svjetskog rata. Grad je nakon popisa stanovništva 1910. godine imao 4897, a nakon popisa 1921. godine 4698 stanovnika. Ne može se sa sigurnošću utvrditi koliko je Križevčana stradalo u svjetskom ratu. Uz te gubitke, migraciju i španjolsku gripu, koja je pogodila Križevce 1918. i 1919. godine, grad je u međupopisnom razdoblju 1910.-1921. godine zabilježio depopulaciju za 199 stanovnika. Pribrojimo li toj depopulaciji i izostanak prosječnog povećanja stanovnika Križevaca od prosječno 414 stanovnika u popisnim razdobljima 1857.-1910. godine dobijamo brojku od 613 stanovnika manje nego što se očekivalo za razdoblje 1910.-1921. godine. U radu se detaljno iznosi i administrativni položaj Križevaca u vrijeme Prvoga svjetskoga rata. Križevci su se nalazili u ugarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije u sklopu Bjelovarsko-križevačke županije i imali su status grada. Gradom je upravljalo Gradsko poglavarstvo na čelu s gradonačelnikom Stjepanom pl. Pomperom. Gradsko poglavarstvo je pokušavalo brojnima bolničkim i uboškima potporama, povećanjem ratnih doplataka i organiziranjem gradske aprovizacije ublažiti socijalne probleme koje je uzrokovao rat. Autor zaključuje kako je najveći problem kod upravljanja grada bio preopterećeni gradski proračun i nesamostalnost kod donošenja važnijih političkih odluka. Sve važnije odluke gradskog poglavarstava morala je potvrditi Županijska skupština kojoj je na čelu bio veliki župan. Župan je bio podložan banu i Zemaljskoj vladi. Zbog takvog ustroja kod odlučivanja, naročito u zadnje dvije godine rata, u gradu su izbijale česte političke krize koje su dovele do ostavke gradonačelnika krajem 1917. godine. Novi gradonačelnik izabran je tek nakon rata, a gradom je do izbora upravljao gradski kapetan kojeg je postavio veliki župan. Grad je prije rata imao bogat kulturni i društveni život koji je uvelike poremećen izbijanjem rata i proglašenjem izvanrednog stanja. Križevčani su se, bez obzira na materijalni, nacionalni ili vjerski status, masovno uključili u mnoge humanitarne i sakupljačke akcije kojima je cilj bio olakšati posljedice rata najugroženijim skupinama stanovništva (obiteljima poginulih i stradalih ratnika, djeci, siročadi, vojnicima itd). U radu se posebno naglašava uloga križevačkog Crvenog križa koji je predvodio i organizirao većinu tih akcija. Najveće akcije bile su organiziranje bolnice Crvenog krža u Križevcima u kojoj su se liječili ranjeni vojnici i akcija zbrinjavanja glađu ugrožene djece iz Istre i Primorja. U nastavku rada autor istražuje koji problemi su se javljali kod rada Opće pučke škole križevačke i Kr. visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Brojni problemi prosvjetnih institucija su: slabije financiranje, neredovita polaznost učenika/slušatelja, ustupanje dijela prostora vojsci i bolnici Crvenog križa, mobilizacija profesorskog i nastavničkog zbora, ali i dijela slušatelja Kr. visokog gospodarskog učilišta. Kao glavna i možda najveća posljedica Prvoga svjetskog rata jest što gospodarski i politički oslabljeni Križevci nisu uspjeli zadržati Kr. gospodarsko učilište, nego je ono preseljeno 1919. godine u Zagreb i pripojeno Agronomskom fakultetu. U poglavlju pod naslovom Gospodarske prilike za vrijeme Prvog svjetskog rata donosi se detaljna analiza gospodarstva Križevaca. Autor donosi detaljan prikaz kretanja cijena za poljoprivredne te stočarske proizvode, ali i cijene i namete vezane za gradski sajam ili proizvode i usluge poduzeća pod gradskom upravom. Osim gradskih navode se i analizira rad ostalih obrtničkih, trgovačkih, proizvodnih i financijskih poduzeća koja su djelovala u Križevcima za vrijeme rata. U radu se zaključuje kako su ova poduzeća ostvarila i pohranila dio kapitala u križevačke štedionice, ali je zbog rata i nesigurnosti izostalo ulaganje kapitala u veće proizvodne pogone te se grad nije uspio značajnije industrijalizirati. U posljednjem poglavlju autor je istražio u koje su postrojbe austrougarske vojske Križevčani regrutirani i na kojim su bojištima ratovali. Također, donosi se i pregled Križevčana koji su, prema dostupnim izvorima, stradali u ratu. Na kraju rada analizira se stanje na završetku rata i djelovanje zelenog kadra u okolici grada. Autor na temelju dobivenih rezultata istraživanja zaključuje da je Prvi svjetski rat, kao jedna globalna pojava, uvelike utjecao na društvene i gospodarske prilike Križevaca kao jedne male lokalne zajednice u kojoj nije bilo neposrednih ratnih zbivanja.
Sažetak (engleski) This thesis comprises research on social and economic circumstances in Križevci during the World War I based on authentic archive sources. Since the 12th century Križevci was an important administrative, cultural and economic centre which connected the area between Drava in the north and Sava in the south. The first major political blow hit Križevci in 1886,when it lost the status of the county centre. When it recovered from that blow and started the way of modernisation, World War I started. Due to war outbreak Križevci suffered new blows, primarily in social and economic sphere. The thesis analyses decline of the number of inhabitants which was attributed to consequences of World War I. After the census in 1910 the town had 4897 inhabitants, and after the census in 1921 it had 4698 inhabitants. It can not be stated with certainty how many inhabitants of Križevci were killed in World War I. Along with those losses, migration and the Spanish flu which hit Križevci in 1918 and 1919, in the period between the two censuses the town observed depopulation of 199 inhabitants. Should we ad the the lack of average increase of population in Križevci of the average 414 inhabitants in the census periods from 1857 – 1919, we get the number of 613 inhabitants less than expected for the period from 1910 to 1921. The thesis also thoroughly presents position of Križevci during World War I. Križevci was located in the Hungarian part of the Austrian-Hungarian Monarchy and were a part of Bjelovar-Križevci county and enjoyed the town status. The town was governed by the town council presided by the mayor Stjepan Pomper. Town council attempted to reduce social problems caused by the war by means of numerous hospital and orphanage subsidies, increase of war supplements and organisation of town aprovisation. The author concludes that the biggest problem regarding the town government was related to the overburdened town budget and lack of autonomy for bringing major political decisions. All major decisions of the town council had to be verified by the County council presided by the great county prefect. Due to such structure of the decision making process, especially in the two last war years, the town suffered frequent political crises that led to mayor's resignation at the end of 1917. It was not before the end of the war that the new mayor was elected, and during that period the town was run by the town captain who was elected by the great county prefect. Before the war started the town had a rich cultural and social life which was greatly disturbed by the war outbreak and proclamation of state of emergency. Regardless of their material, national or religious status, people of Križevci were to a great extent included in numerous humanitarian and collection actions with the objective to make the consequences of war easier for the most vulnerable groups of society (families of killed or injured soldiers, children, orphans, soldiers etc.). The thesis specifically emphasises the role of the Križevci branch of Red cross where injured soldiers were treated, as well as the action of helping the children from Istria and Primorje that were endangered by famine. In the subsequent part of the thesis the author researches the problems that occurred within the scope of work of the General public school in Križevci and the Royal Agriculture and Forestry College in Križevci. Numerous problems of educational institutions were: lack of finances, irregular attendance of students/participants, assigning one part of facilities to the army and the Red cross hospital, mobilisation of teachers and professors, but also partly of students of the Royal Agriculture and Forestry College. The main and perhaps the biggest consequence of World War I is the fact that economically and politically weakened town of Križevci was not able to retain the Royal Agriculture and Forestry College and it was moved to Zagreb in 1919 and merged with the faculty of Agronomy. The chapter entitled „Economic circumstances during World War I“ provides a detailed analysis of economy in Križevci. The authorgives an extensive outline of prices for agricultural and livestock products, together with prices and taxes related to town fair and products and services of the companies supervised by the town council. Besides the town companies, the author also analyses the work of other trade, craft, production and financial companies with business activity in Križevci during the war. In this thesis the author concludes that these companies earned and saved a part of the capital in Križevci savings institutions, but the war and uncertainty led to lack of investment in larger production facilities, so the town did not manage to achieve a significant level of industrialisation. In the last chapter the author researched to which troops of the Austrian-Hungarian army were the soldiers from Križevci most frequently recruited and on which battlefields they fought. Furthermore, the last part provides and overview of the people from Križevci who were, according to the available sources, killed in the war. The end of the thesis provides analysis of the situation at the end of the war and the activity of the green cadres in the town surroundings. Based on obtained results the author concludes that World War I as a global phenomenon to a large extent influenced social and economic circumstances in Križevci as a small local society with no immediate war activity.
Ključne riječi
Križevci
Prvi svjetski rat
stanovništvo
društvo
školstvo
gospodarstvo
Ključne riječi (engleski)
Križevci
World War I
population
society
school system
economy
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:505685
Studijski program Naziv: Humanističke znanosti Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje povijest - dr. sc. (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-02-13 12:22:15