Naslov Razvoj vinogradarstva i vinarstva u Kraljevini Dalmaciji krajem 19. stoljeća
Naslov (engleski) Development of viticulture and wine-growing in the Kingdom of Dalmatia at the end of the 19th century
Autor Jure Borozan
Mentor Mateo Bratanić (mentor)
Član povjerenstva Milorad Pavić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mateo Bratanić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Branko Kasalo (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za povijest) Zadar
Datum i država obrane 2018-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest
Sažetak Dalmacija je regija u kojoj vinogradarstvo kao gospodarska grana ima dugu tradiciju. Ono je bila okosnica gospodarstva koja je omogućavala egzistenciju većini dalmatinskog stanovništva. Zbog nedostatka plodnog zemljišta dalmatinski težaci su svoje vinograde podizali u kršu. Često su ta vinogradarska zemljišta bila raštrkana i težaci su morali uložiti mnogo truda za njihovu obradu. Zahvaljujući odličnim prirodnim čimbenicima pojedini lokaliteti su proizvodili kvalitetna vina. Ta kvalitetna vina su svoju prvu izvoznu ekspanziju doživjela za vrijeme male konjunkture. Tada se talijansko vinogradarstvo našlo pod udarom bolesti zvanoj lug. To je nagnalo izrazito poljoprivredno stanovništvo da se još više posveti uzgoju vinove loze. Ta prva konjunktura je bila tek uvertira za iduću, veliku konjunkturu. Uzrok pojavi velike konjunkture u Dalmaciji je bila bolest zvana filoksera. Ona je prvi put primijećena u engleskim vinogradima, ali se je rapidno proširila diljem Europe i skoro izazvala totalni krah europskog vinarstva i vinogradarstva. Filoksera je u Dalmaciji primijećena kasnije nego u ostatku Europe i na temelju toga je ekonomski prosperirala. Karakteristično je za ovo razdoblje ekspanzija prostora zasađenih vinovom lozom, porast proizvodnje, izvoza
i cijene dalmatinskog vina. Najvažniji događaj za razdoblje velike konjunkture je bilo otvaranje francuskog tržišta za dalmatinska vina. Francuska je prije filoksere bila najveći potrošač i proizvođač vina u svijetu i trebala je na svom tržištu zadovoljiti potrebe Francuske i potrebe njenih kolonija, a u dalmatinskim vinima je uvidjela dostojnu zamjenu. Nakon što su francuski vinogradari došli do pozitivnih pomaka u borbi protiv filoksere uz pomoć američkih sorta vinove loze, u Dalmaciji se pojavila nova bolest pod imenom peronospora. Nju su vinogradari suzbili bordoškom juhom. Prava tragedija je nastala kad je u Dalmaciji primijećena filoksera. Nedugo nakon toga, Francuska je zatvorila svoja tržišta vinom, vinogradari se zadužuju, radno sposobno stanovništvo se počinje iseljavati u potrazi za boljim životom. Borba s filokserom je bila nemoguća. Posljednji čavao u lijesu za dalmatinsko gospodarstvo zadala je vinska klauzula s Italijom. To je uzrokovalo veliko siromaštvo i glad. Zbog toga su ljudi masovno iseljavali u prekomorske zemlje. Jedan od tadašnjih najgorljivijih branitelja tadašnjih dalmatinskih interesa je bio političar Juraj Biankini. On je apelirao Beču da pomogne Dalmaciji da se ukine vinska klauzula i spriječi masovno iseljavanje mladog stanovništva tako da daje poticaje za oporavak gospodarstva. Ti svi apeli su bili uzaludni i u Dalmaciji je zavladalo antiaustrijsko raspoloženje. Tada su se značajnije obnavljali ugarski vinogradi i pod pritiskom ugarske javnosti je ukinuta vinska klauzula, ali to je za Dalmaciju bilo kasno. Klauzula je prouzročila demografsku, ekonomsku i gospodarsku krizu, ali je dovela do homogenizacije političke scene i antiaustrijskog raspoloženja što će u narednim godinama biti od velikog značaja.
Sažetak (engleski) Dalmatia is a region where wine growing as an industry is a long tradition. It was the backbone of the economy that enabled the survival of most Dalmatian population. Due to the lack of fertile land, people in Dalmatia have raised their vineyards in the karst. Often, those vineyards were scattered and the people had to invest a lot of effort in processing them. Thanks to excellent natural factors, some localities have produced good quality wine. These high-quality wines have experienced their first export expansion during a small conjuncture. At that time, Italian viticulture was under the influence of a disease called „oidium“. It has led to an extremely agrarian population to be more dedicated to growing vines. This first conjuncture was overturned for the next great conjuncture. The cause of that major conjuncture in Dalmatia was a disease known as „phylloxera“. It was first observed in English vineyards, but spread rapidly across Europe and almost caused the total collapse of European wineries and vineyards. Phylloxera was later observed in Dalmatia than in the rest of Europe and on
that basis has been economically prosperous. Characteristic for this period is expansion of the area planted with grape vines, increase of production, exports and prices of Dalmatian wine. The most important event for the period of great conjuncture was the opening of the French market for Dalmatian wine. Before phylloxera, France was the largest consumer and wine producer in the world and needed to meet the needs of France and the needs of its colonies on its market, and they saw in dalmatian wines a worthy substitute. After French winemakers came up with positive moves in the fight against phylloxera with the help of American vine varieties, a new disease under the name of peronospora appeared in Dalmatia. Her vintners resisted peronospora with a bordeaux soup. A real tragedy was created when phylloxera was observed in Dalmatia. Shortly thereafter, France closed its wine markets, the landlords became indebted, the working-age population began to emigrate in search of a better life. The struggle with phylloxera was impossible. The last nail in the coffin for the Dalmatian economy is a wine clause with Italy. This has caused great poverty and famine. Because of this, people were massively emigrated in overseas countries. One of the best defenders of Dalmatian interests at that time was politician Juraj Biankini. He appealed to Vienna to help Dalmatia withdraw the wine clause and prevent the mass emigration of the young population by providing money for the recovery of economy. All these appeals were in
vain and in Dalmatia was established an anti-Austrian mood. At that time, the Hungarian vineyards repaired significantly and the wine clause was abolished under the pressure of the Hungarian public, but it was too late for Dalmatia. The clause has caused the demographic and economic crisis, but it has led to the homogenization of the political scene and anti-Austrian mood in Dalmatia, which will be of great importance in the coming years.
Ključne riječi
Dalmacija
vinogradarstvo
vinarstvo
vino
lug
filoksera
peronospora
vinska klauzula
Ključne riječi (engleski)
Dalmatia
viticulture
enology
wine
oidium
phylloxera
peronospora
wine clause
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:846011
Studijski program Naziv: Povijest (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti (univ. bacc. hist.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-10-05 12:16:19