Naslov Digitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama Naslov (engleski) Digitization in Croatian public libraries Autor Domagoj Zafranović Mentor Marijana Tomić (mentor)Član povjerenstva Marijana Tomić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Franjo Pehar (član povjerenstva)Član povjerenstva Mirko Duić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zadru Datum i država obrane 2019-02-19, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Prateći brze tehnološke promjene knjižnice mijenjaju način svog djelovanja i poslovanja. Knjižnice počinju digitalizirati građu iz vlastitih zbirki kako bi potaknule interes te omogućile širok pristup informacijama svim korisnicima, neovisno o vremenu i prostoru. Digitalizacija, kao postupak pretvorbe analognog sadržaja u njegovu digitalnu presliku, mijenja oblik, ali ne i sadržaj. U ovom se radu posebnu važnost pridodaje narodnim knjižnicama, kulturnim i informacijskim središtima svake zajednice. U teorijskom dijelu htjelo se otkriti više o povijesti digitalizacijskih procesa, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, ali i o samim digitalizacijskim procesima, njihovim prednostima, nedostacima, masovnoj digitalizaciji, autorskim pravima te smjernicama nastalim učenjem na greškama digitalizacijskih pionira. Za prikupljanje podataka provedenog istraživanja koristilo se upitnikom. Uzorak istraživanja čini 49 narodnih knjižnica, od kojih je 31 narodna knjižnica provodila postupak digitalizacije. Upitnikom se htjelo istražiti koliko narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj digitalizira građu, koju vrstu digitalne građe posjeduju, kako se financiraju, po kojim je kriterijima građa birana za digitalizaciju te tko sve može pristupiti njihovoj digitalnoj građi i drugo. Istraživanjem se ustanovilo da hrvatske narodne knjižnice najčešće digitaliziraju građu zavičajne vrijednosti. Gotovo sva digitalizirana građa javno je dostupna te joj se ne naplaćuje pristup, a projekti digitalizacije najčešće se financiraju vlastitim, gradskim i državnim sredstvima.
Sažetak (engleski) Following the rapid technological changes in the world, libraries are also changing the way they work. Libraries are starting to digitize materials from their own collections to encourage interest and provide wide access to information to all users, regardless of time and place. Digitizing, as a process of converting analog content into its digital copy, changes the form but not the content. In this work special importance is given to public libraries, cultural and information centers of each community. We wanted to find out more about the history of digitization processes, both in Croatia and in the world, as well as on the digitization processes themselves, their advantages, disadvantages, mass digitalization, copyrights and the guidelines of digitalisation built on tries and mistakes of digitization pioneers. The questionnaire was used to collect the data of the survey. The survey sample consists of 49 public libraries, of which 31 public libraries have digitized. In the questionnaire we wanted to investigate how many public libraries in Croatia digitize, what type of digital material they own, how do they finance their digitization projects, on which criteria is the digitization material selected, who can access their digital assets and so on. The research found that the Croatian public libraries most frequently digitize material of local value. Almost all digitized materials are publicly available and are not charged for access, and digitization projects are mostly financed by their own, city and state funds.
Ključne riječi
digitalizacija
narodne knjižnice
povijest digitalizacije
digitalizirana građa
Ključne riječi (engleski)
digitization
public libraries
history of digitization
digitized material
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:162:064690 Studijski program Naziv: Informacijske znanosti (jednopredmetni) Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2019-03-06 13:21:13
