Naslov Korpusna analiza i usporedba ruskih i hrvatskih frazema Naslov (engleski) Corpus analysis and comparison of Russian and Croatian phrasemes Autor Matej Ćuže Mentor Marina Radčenko (mentor)Član povjerenstva Eugenija Ćuto (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Zdenka Matek Šmit (član povjerenstva)Član povjerenstva Marina Radčenko (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zadru Datum i država obrane 2020-02-19, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Sažetak Naziv frazem (фразеологизм) popularizirao je ruski lingvist Viktor Vladimirovič Vinogradov, a s njim počinje i uspon frazeologije kao grane lingvistike. Ključno je razlikovati fraze od frazema, odnosno slobodne fraze od vezanih. Slobodne fraze mogu mijenjati konstituente te ubacivati nove konstituente (zelena kuća – plava kuća – plava stara kuća). Vezane fraze ne mogu mijenjati konstituente (osim u slučajevima sinonimije). Postoje tri testa koja pomažu u spomenutoj distinkciji – test separacije, test supstitucije i test modifikacije. Glavna podjela frazema događa se na osnovi semantičkog značenja. Na toj osnovi postoje četiri tipa frazema: frazeološke sraslice (фразеологические сращения), frazeološke cjeline (фразеологические единства), frazeološke sveze (фразеологические сочетания) i frazeološki izrazi (фразеологические выражения).Cilj istraživanja bio je pokazati sličnosti i razlike odabranih ruskih i hrvatskih frazema podijeljenih u četiri kategorije (frazemi s nazivima životinja, frazemi sa sastavnicom voda/вода, frazemi s nazivima dijelova tijela i ostali frazemi). Također su prikazani i sinonimni frazemi koji odgovaraju proučavanim konstrukcijama. U online alatu „Sketch Engine“ istraženo je 40 frazema (20 hrvatskih i 20 ruskih). Oni su uspoređeni kontekstualno i numerički. U tablicama su prikazani numerički rezultati koje čine broj pojavnica i normalizirane frekvencija, a kontekstualno su uspoređeni kroz nekoliko primjera iz korpusa. Sve pojavnice frazema naposljetku su zbrojene te nakon normalizacije frekvencije, zaključak je da u hrvatskom korpusu ima više pojavnica frazema (na milijun primjera) nego u ruskom korpusu.
Sažetak (engleski) The term phraseme (фразеологизм) was popularized by Russian linguist Viktor Vladimirovich Vinogradov, and with him began the rise of phraseology as a branch of linguistics. It is crucial to distinguish the difference between a phrase and a phraseme, that is, a free phrase from a bound one. Free phrases can change constituents and insert new constituents (white house – blue house – blue old house). Bound phrases cannot change constituents (except in cases of synonymy). There are three tests that can help in this distinction – the separation test, the substitution test, and the modification test. The main classification of phrasemes occurs based on semantic meaning. There are four types of phrasemes based on this: phraseological junctions, phraseological units, phraseological combinations, and phraseological expressions. The aim of the study was to show the similarities and differences of the selected Russian and Croatian phrasemes divided into four categories (phrasemes with animal, water, body parts and other). Synonyms of phrasemes corresponding to the studied constructions are also shown. In the online tool "Sketch Engine", 40 phrases (20 Croatian and 20 Russian) were researched. They were compared contextually and numerically. The tables show the numerical results that make up the number of tokens and the normalized frequencies. Contextually they were compared through several examples from the corpus. All tokens of phrasemes are summed up and after frequency normalization, it can be concluded that there are more phraseme occurrences (per million examples) in the Croatian corpus than in the Russian corpus.
Ključne riječi
lingvistika
frazeologija
frazem
korpus
pojavnica
normalizirana frekvencija
Ključne riječi (engleski)
linguistics
phraseology
phraseme
corpus
token
normalized frequency
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:162:890989 Studijski program Naziv: Ruski jezik i književnost (dvopredmetni studij); smjerovi: nastavnički, prevoditeljski Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2020-12-10 13:25:17
