Naslov Dostupnost arhivskog gradiva: usporedba hrvatskog i srbijanskog modela
Naslov (engleski) Availability of Archival Records: a Comparison of the Croatian and Serbian Models
Autor Tea Luburić
Mentor Ante Gverić (mentor)
Mentor Marijana Tomić (komentor)
Član povjerenstva Drahomira Cupar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ante Gverić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Mirko Duić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za informacijske znanosti) Zadar
Datum i država obrane 2021, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Informacijske i komunikacijske znanosti
Sažetak U razdoblju od 1918. do 1991. god. Hrvatska je, s jednim manjim prekidom (1941. – 1945.), bila u sastavu različitih državnih zajednica (Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, Federativna Narodna Republika Jugoslavija - FNRJ, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija - SFRJ) zajedno sa Srbijom. Navedene zajednice razlikovale su se prema državnom i pravno-političkom ustrojstvu, unutar kojih su, Srbija i Hrvatska predstavljala dva najveća i najznačajnija subjekta. Državno-pravni položaj Republike Hrvatske unutar federativne zajednice (FNRJ, SFRJ) podrazumijevao je jednak pravno-politički položaj s ostalim subjektima (savezne republike), a koji se očitovao u zajedničkom zakonodavstvu i pozitivnim pravnim propisima reguliranim od strane federalne vlasti koja je donosila zajedničke „krovne“ zakone. Međutim, svaka od saveznih republika, poštujući temeljne odredbe vrhovnog zakona, mogla je donositi vlastite zakone kojim je regulirala rad i djelokrug arhivske djelatnosti na republičkom nivou. Raspadom navedene države, Hrvatska i Srbija su odvojeno pristupile izradi Zakona koji regulira položaj arhiva i arhivskog gradiva, a novi hrvatski „Zakon o arhivskom gradivu i arhivima“ (Narodne novine 61/18, 98/19), odnosno u Republici Srbiji „Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti“ (Službeni glasnik 6/20.) doneseni su nedavno. Arhivsko gradivo kao memorija društva i dio kulturne baštine treba biti javno dostupno svim građanima, tj. zainteresiranim za isto. Cilj ovog istraživanja je analizirati i usporediti zakone koji reguliraju dostupnost arhivskog gradiva u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji. Svrha rada je pomoću analize navedenih zakona utvrditi u kojoj mjeri je arhivsko gradivo dostupno u spomenutim državama. U istraživanju se primijenila istraživačka metoda sadržajna analize i komparativna metoda. Analiza sadržaja je istraživačka metoda kojom se dani sadržaj analizira kvantitativno ali i kvalitativno u skladu s općom težnjom za kvalificiranjem podataka koje su karakteristične aspektima društvenog života (Halmi, A. 1996., str. 275.). Metodom analize sadržaja, koja podrazumijeva svrhovito odabrane uzorke, analizirali su se zakoni koji reguliraju dostupnost arhivskog gradiva u Republici Hrvatskoj. Komparacijom među fenomenima uočavaju se potencijalne sličnosti, odnosno međusobne različitosti. Stoga, komparativnom metodom napravljena je usporedba odredbi o dostupnosti i uvjetima korištenja arhivskog gradiva „Zakona o arhivskom gradivu i arhivima“ u Republici Hrvatskoj i „Zakona o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti“ u Republici Srbiji, sa svrhom utvrđivanja mogućih sličnosti i različitosti dostupnosti arhivskog gradiva navedenih zemalja.
Sažetak (engleski) From 1918 to 1991, with one minor break (1941-1945), Croatia was a part of different unions with Serbia (Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, Kingdom of Yugoslavia, Federal People's Republic of Yugoslavia, Socialist Federal Republic of Yugoslavia). These unions differed significantly according to their legal and state model, as well as political structures, Croatia and Serbia being the largest and most significant within them. Croatia was considered to have a legal and political status equal to the other subjects (federal republics) in the Federal People's Republic of Yugoslavia and Socialist Federal Republic of Yugoslavia. They shared legislatures and positive legal directives regulated by the federal government, which passed mutual laws for all the republics. However, every republic could, while obeying those, legislate archives within their own territory. When the union was broken, Croatia and Serbia began to pass archive-regulating laws separately, namely the new Croatian Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (Law on Archival Material and Archives, published in Narodne novine 61/18, 98/19), and Serbian Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti (Law on Archival Material and Archival Activity, published in Službeni glasnik 6/20), both of which were recently enforced. As a both a collective memory and a part of cultural heritage, archives should be publicly available to all citizens. The purpose of this research is to analyze and compare the laws which regulate the availability of archival materials in Croatia and Serbia. The objective is to determine how available the archival materials are in the aforementioned states by analyzing their legislation. The research methods used were content analysis and the comparative method. Content analysis is a research method used to build a systematic experiential record of symbolic communication as one of the most important aspects of social life. (Halmi, A. 1996, p 275). The method of content analysis, which includes purposefully selected samples, was used to analyze the laws governing the availability of archival material in Croatia. Comparing the phenomena makes similarities, common features and differences noticeable. The comparative method was used to differentiate the laws regulating the availability and conditions of use of archival materials: Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (Law on Archival Material and Archives) in Croatia, and Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti (Law on Archival Material and Archival Activity) in Serbia. The purpose of this process was to determine potential similarities and/or differences in the availability of archival materials of the aforementioned countries.
Ključne riječi
Zakon
arhivi
arhivsko gradivo
dostupnost arhivskog gradiva
Republika Hrvatska
Republika Srbija
Ključne riječi (engleski)
Laws
archives
archival materials
availability of archival materials
Republic of Croatia
Republic of Serbia
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:216195
Studijski program Naziv: Informacijske znanosti (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra informacijskih znanosti (mag. inf.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-04-21 08:20:36