Diplomski rad se bavi uzrocima i posljedicama svjetske gospodarske krize iz 2008. godine te najnovije nastale pod utjecajem virusa COVID-19 s posebnim osvrtom na RH. Slom na sekundarnom tržištu hipoteka u SAD-u bio je pokretač financijske krize 2008. godine. Kriza je ubrzo poprimila razmjere svjetske veličine te utjecala na gospodarstvo zemalja diljem svijeta. Moralni hazard i visoki postotak špekulacija u kombinaciji sa nedostatkom regulacija na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita, doveli su do krize koja se iz SAD-a prelila na cijeli svijet. S obzirom da je većina zemalja u ostatku svijeta ovisna o američkom gospodarstvu, brzo je došlo i do europske dužničke krize a potom i do krize u Hrvatskoj. Hrvatsko gospodarstvo je prije pojave svjetske gospodarske krize imalo ekonomske probleme te je svjetska kriza dodatno produbila iste. Potpomognut lošom političkom strukturom BDP je bio u kontinuiranom padu od 2009. sve do 2015. godine. Gotovo sve gospodarske aktivnosti u cijelom svijetu su obustavljene pojavom dosad neviđene zdravstvene krize pojavom virusa COVID-19. U vrijeme pisanja rada, predmetna kriza je i dalje u tijeku, te stoga nije moguće sagledati i interpretirati cjelokupne posljedice, no na temelju dosadašnjih reakcija u zdravstvenom i gospodarskom sustavu analizira se početan učinak COVID-19 krize na poslovne subjekte diljem svijeta, s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku. Kao što je svjetska ekonomska kriza 2008. za posljedicu imala povećanje stope nezaposlenosti u Hrvatskoj tako je slučaj i sa pandemijom uzrokovanom virusom COVID-19. No ipak, hrvatsko gospodarstvo je ovu krizu uzrokovanu COVID-19 virusom dočekalo puno spremnije nego je to slučaj sa ekonomskom krizom 2008. godine. Razina zaposlenosti i međunarodna razmjena bile su zadovoljavajuće, a tržište rada prije korona krize bilo je u mnogo povoljnijem položaju.