Naslov Odnos zrelosti religioznosti i moralnog rasuđivanja
Naslov (engleski) Relationship between religious maturity and moral reasoning
Autor Maja Kelam
Mentor Matilda Nikolić (mentor)
Član povjerenstva Andrea Tokić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Matilda Nikolić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Vera Ćubela-Adorić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za psihologiju) Zadar
Datum i država obrane 2016-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija Opća psihologija
Sažetak Zrela religioznost uključuje kritičnost prema tradicionalnim religijskim vrijednostima i
simbolima, otvorenost prema drugim religijama, snošljivost prema onima čija je religijska
denominacija i orijentacija drukčija. Religioznost se često povezivala s moralom, a jedna od
sastavnica morala jest i moralno rasuđivanje odnosno razmatranje moralnosti postupaka te
odabir moralno najopravdanijeg. Fokusirajući se na dobro poznatu Kolbergovu teoriju
moralnog rasuđivanja, neki istraživači su povezali zrelu religioznost s moralnim rasuđivanjem
gdje se pokazalo da viši stupanj zrelosti religioznosti znači i viši stupanj moralnog
rasuđivanja. Nadalje, neka istraživanja su pokazala da je moralno rasuđivanje pozitivno
povezano s obrazovanjem odnosno s pohađanjem fakulteta te da obrazovanje igra ulogu u
oblikovanju veze između religioznosti i moralnog rasuđivanja.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoji li povezanost između zrelosti religioznosti i
moralnog rasuđivanja s obzirom na pohađanje odnosno nepohađanje fakulteta. Pri tomu se na
uzorku od 112 osoba starosti od 21-24 godine (69 studenata zadarskog, splitskog te
zagrebačkog sveučilišta i 43 pojedinca srednjoškolskog stupnja obrazovanja) nakon
popunjavanja Upitnika sociodemografskih karakteristika primijenila Skala zrelosti
religioznosti (modificirana hrvatska verzija Skale globalne razvijenosti vjere) te Test
moralnog rasuđivanja (hrvatska verzija Testa moralnih kompetencija). Rezultati su pokazali
da pohađanje fakulteta dovodi do zrelijeg moralnog rasuđivanja, ali i zreliju religioznost u
odnosu na nepohađanje fakulteta. Uočen je i trend porasta procjene opravdanosti argumenata
u funkciji faza moralnog razvoja kod obje skupine ispitanika te davanje veće procjene
valjanosti argumentima koji odgovaraju nižim fazama moralnog rasuđivanja kod ispitanika
koji ne pohađaju fakultet u odnosu na one koji ga pohađaju, dok su ispitanici koji pohađaju
fakultet pokazali trend većeg uvažavanja argumenata koji odgovaraju kasnijim fazama
moralnog razvoja u usporedbi s onima koji ne pohađaju fakultet. Utvrđena je i značajna
negativna povezanost procijenjene religioznosti te zrelosti religioznosti. Nije utvrđena
značajna povezanost moralnog rasuđivanja i zrelosti religioznosti.
Sažetak (engleski) Religious maturity includes criticism of the traditional religious values and symbols, openness
to other religions, tolerance towards those whose religious denomination and orientation is
different. Religiosity is often associated with morality and one of the components of morality
is moral reasoning or, in other words, consideration of morality of actions and therefore
selection of morally justified ones. Focusing on well-known Kohlberg's theory of moral
development, some researchers have linked religious maturity with moral reasoning and it has
been shown that a higher level of religious maturity indicates a higher level of moral
reasoning. Furthermore, some studies have shown that moral reasoning is positively
correlated with education i.e. attending faculty and that education plays a role in shaping
correlation between religiosity and moral reasoning.
The aim of this study was to investigate whether there is a correlation between religious
maturity and moral reasoning considering the attendance or non-attendance of the faculty.
This was investigated on a sample of 112 participants aged from 21 to 24 (69 participants who
attend Universities in Zadar, Split and Zagreb and 43 participants who do not attend faculty).
Firstly, they filled Sociodemographic Questionnaire, after which Religious maturity scale
(modified Croatian version of Faith Development Scale) and the Moral judgement test
(Croatian version of Moral Competence Test) were applied. Results showed that attending
faculty provides more mature moral judgement and also more mature religiosity unlike nonattendance
of faculty. Furthermore, in both groups of participants there has been an upward
trend of estimated justification of arguments as a function of stages of moral development.
Focusing on participants who do not attend faculty, there has been a trend of giving higher
estimates to the arguments that correspond to lower stages of moral reasoning in comparison
to those who attend faculty, while participants who attend faculty showed a trend to a greater
appreciation of the arguments that correspond to higher stages of moral development in
comparison to those who do not attend faculty. A significant negative correlation was found
between estimated level of religiosity and religious maturity. No significant correlation was
found between moral reasoning and religious maturity.
Ključne riječi
zrelost religioznosti
moralno rasuđivanje
Kohlbergova teorija moralnog razvoja
obrazovanje
Ključne riječi (engleski)
religious maturity
moral reasoning
Kohlberg's theory of moral development
education
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:789298
Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) psihologije (univ. bacc. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-12-01 08:19:30