| Sažetak | Glavna svrha ovog istraživanja je dobiti uvid u publikacijsko ponašanje autora iz društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj u kontekstu znanstvene komunikacije, s naglaskom na objavljivanje radova u časopisima i prepoznavanje časopisa upitne kvalitete. Znanost i znanstvena komunikacija kao dio složenog i promjenjivog društvenog sustava stalno su izloženi utjecajima i promjenama, a posljednjih desetljeća se često navodi da je tradicionalni sustav znanstvene komunikacije u krizi. Jedna od kriza u znanstvenoj komunikaciji je pojava časopisa i izdavača upitne kvalitete. Prethodna istraživanja su se uglavnom usmjerila na znanstvenu komunikaciju u kontekstu korištenja i citiranja izvora te se u literaturi se uočava nedostatak istraživanja o čimbenicima koji utječu na publikacijsko ponašanje autora te načina percipiranja kvalitete i povjerenja u formalnoj znanstvenoj komunikaciji. U ovom radu istražit će se informacijsko ponašanje autora u Republici Hrvatskoj iz društvenih i humanističkih znanosti pri objavljivanju radova u časopisima. Ispitat će se uloga različitih obilježja časopisa te kontekstualnih i individualnih čimbenika u prepoznavanju časopisa upitne kvalitete i formiranju namjere za objavljivanje u takvim časopisima. Budući da fenomen časopisa upitne kvalitete i s njima povezana nova kriza znanstvene komunikacije narušava integritet, kredibilitet i autoritet cjelokupnog sustava znanosti, ovom je problemu potrebno posvetiti više prostora. Također su potrebna empirijska istraživanja informacijskog ponašanja svih dionika u znanstvenoj komunikaciji u Republici Hrvatskoj, kako bi se istražilo informacijsko ponašanje ove važne korisničke skupine. Ovo istraživanje će se usmjeriti na informacijsko ponašanje autora u kontekstu znanstvene komunikacije, tj. donošenje odluka kroz diseminaciju radova kroz publikacije i odabir informacijskog izvora (časopisa) za objavu rada, uz naglasak na ispitivanje prepoznavanja časopisa upitne kvalitete. Časopisi upitne kvalitete ne ispunjavaju temeljne funkcije znanstvenog časopisa te je stoga procjena vjerodostojnosti znanstvenog časopisa važnija nego ikad. Cilj doktorske disertacije je ispitati ulogu različitih obilježja časopisa, kognitivnog stila, stavova, normi i percipirane kontrole ponašanja u prepoznavanju časopisa upitne i dokazane kvalitete i formiranju namjere za objavljivanje u takvim časopisima s obzirom na akademski status i područje znanosti autora. Ovo istraživanje koristi nekoliko teorijskih i konceptualnih okvira. Prvi teorijski okvir prikazuje istraživanja publikacijskog ponašanja prikazom prema modelima znanstvene komunikacije, koji naglašavaju obilježja časopisa koja su važna autorima u procesu donošenja odluka odabira časopisa za objavu rada. Dva konceptualna okvira korištena u ovom radu su Teorija planiranog ponašanja i Teorija dualnog procesiranja. Teorija planiranog ponašanja koristila se za ispitivanje uloge stavova, normi i percipirane kontrole ponašanja u formiranju namjere ispitanika za objavljivanjem u časopisima. Ponašanje autora u procesu donošenju odluka povezano je s raznim kontekstualnim čimbenicima, ali i s osobnim karakteristikama pojedinaca. Osobne karakteristike uključuju podložnost i osjetljivost na dezinformacije i kognitivni stil pojedinca. Njihova će se uloga u kontekstu ovog rada objasniti kroz primjenu teorije dualnog procesiranja koja se često primjenjuje u ispitivanju donošenja odluka i razlika u logičkom zaključivanju kod ljudi. U istraživanju je sudjelovalo 613 autora iz društvenog i humanističkog područja znanosti, u znanstveno – nastavnim zvanjima, znanstveno – nastavnim zvanjima u znanstvenoj komponenti, nastavnim i suradničkim zvanjima te stručnim zvanjima. Kako bi se ispunio cilj doktorske disertacije i testirale pretpostavljene hipoteze, proveden je mješoviti istraživački pristup, prema sekvencijalnom nacrtu istraživanja. Prva faza istraživanja obuhvatila je kvalitativnu analizu sadržaja relevantnih istraživanja i mrežnih sjedišta časopisa upitne kvalitete s ciljem dobivanja obilježja časopisa koje su se koristile kao varijable za glavnu istraživačku metodu: anketni upitnik s eksperimentalnim dijelom. Obilježja časopisa dobivena u ovoj fazi dodatno su validirana u trećoj fazi istraživanja metodom upitnika. Rezultati istraživanja su pokazali kako časopisi upitne kvalitete ne zadovoljavaju temeljne etičke i profesionalne nakladničke standarde. U drugoj fazi istraživanja ispitala se zastupljenost časopisa upitne kvalitete u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji te su rezultati pokazali kako postoji izvjesna zastupljenost takvih časopisa. Četvrta faza istraživanja predstavlja glavnu fazu istraživanja metodom upitnika, s eksperimentalnim dijelom. Uz ispitivanje demografskih karakteristika ispitanika, ispitana je percipirana važnost obilježja časopisa pri donošenju odluke o odabiru časopisa za objavu rada. U eksperimentalnom dijelu istraživanja ispitala se uspješnost prepoznavanja časopisa upitne kvalitete na način da su ispitanici procjenjivali vjerodostojnost časopisa predstavljenih u scenarijima. Ispitanici su također rješavali zadatke iz testa kognitivne refleksivnosti, koji se koristio za ispitivanje kognitivnog stila mišljenja ispitanika. Ispitanici koji su imali viši refleksivni (analitički) kognitivni stil bili su uspješniji u prepoznavanju časopisa upitne kvalitete. Prethodna su se istraživanja ponašanja dionika uključenih u znanstvenu komunikaciju uglavnom bavila korištenjem, čitanjem i citiranjem izvora. Ovo istraživanje doprinosi boljem razumijevanju informacijskog ponašanja autora pri donošenju odluka o odabiru časopisa za objavu rada, posebice s naglaskom na prepoznavanje vjerodostojnosti znanstvenog časopisa. |
| Sažetak (engleski) | The main purpose of this research is to gain insight into the publishing behavior of authors in social sciences and humanities in the Republic of Croatia, in the context of scientific communication, with an emphasis on publication of papers in scientific journals and identification of journals of questionable quality. Science and scientific communication as part of a complex and changing social system are constantly exposed to influences and changes, and in recent decades it has often been reported that the traditional system of scientific communication is in crisis. Questionable journals and publishers are an increasing problem in scientific communication nowadays. Previous research on this topic has mainly focused on scientific communication in the context of using and quoting sources, and the findings point to a lack of examination of factors affecting the authors’ publishing behavior and ways of perceiving quality and trust in formal scientific communication. The following thesis investigates information behavior of authors in the Republic of Croatia, who publish articles in journals in the field of social sciences and humanities. It examines the role of different characteristics of journals, as well as contextual and individual factors involved in the identification of journals of questionable quality and the authors’ intentions of publishing their work in such journals. Since the phenomenon of journals of questionable quality and the corresponding new crisis in scientific communication violates the integrity, credibility and authority of the entire system of science, more space needs to be devoted to this problem. Furthermore, the situation calls for empirical research of information behavior of all stakeholders in scientific communication in the Republic of Croatia, with the aim of investigating the information behavior of this important user group. This research focuses on the information behavior of authors in scientific communication, i.e., the authors’ decisionmaking process in the context of publication of their work and the selection of information source (journals) for such publication, with an emphasis on the identification of journals of questionable quality. Journals of questionable quality do not fulfill the basic functions of a scientific journal and therefore a proper assessment of the credibility of a scientific journal is more important than ever. The aim of this doctoral dissertation is to examine the role of different characteristics of journals, as well as the role of the authors’ cognitive style, attitudes, norms, and perceived behavioral control in the process of identifying journals of questionable and proven quality and forming an intention to publish their work in such journals, taking into consideration their academic status and field of science of authors. This research employs several theoretical and conceptual frameworks. The first theoretical framework presents research of publication based on models of scientific communication, which emphasize the characteristics of journals that are important to authors when selecting journals for the publication of their work. The two conceptual frameworks used in this paper are the theory of planned behavior and dual process theory. The theory of planned behavior was used to examine the role of attitudes, norms, and perceived behavioral control in the formation of the participants’ intention to publish in journals. The behavior of authors in the decision-making process is associated with various contextual factors, but also with personal traits of individuals. Personal traits include susceptibility and sensitivity to misinformation and the cognitive style. Their role in the context of this paper will be explained through the application of the theory of dual processing, which is often applied in the examination of decision-making processes and differences in logical reasoning in humans. The research included 613 authors from the field of social sciences and humanities, who occupy scientific and teaching positions, scientific and teaching positions in the scientific component, teaching and associate positions, and professional positions. To achieve the aim of the doctoral dissertation and to test the assumed hypotheses, a mixed research approach was taken, in accordance with the sequential outline of the study. The first phase of the study included a qualitative analysis of the relevant studies and websites of journals of questionable quality, with the aim of defining the characteristics of journals that were used as variables for the main research method, a questionnaire with an experimental segment. The characteristics of the journals obtained at this stage were further validated in the third phase of the study, using the questionnaire method. The results of the research showed that journals of questionable quality did not meet basic ethical and professional publishing standards. The second phase of the research focused on the prevalence of journals of questionable quality in the Croatian Scientific Bibliography, and the findings indicated that such journals were represented in the bibliography to a certain extent. The fourth phase of the research is also the main phase. It employs the questionnaire method, with an experimental segment. In addition to defining the demographic characteristics of the participants, journal publishing habits and behaviors of authors were examined, with an emphasis on the perceived importance of the journal characteristics when selecting a journal for publication of own work. In the experimental part of the study, the successfulness of identification of questionable journals was examined by asking the participants to assess the credibility of the journals presented in the scenarios. The participants also completed tasks from a cognitive reflection test, which was used to examine the participants’ cognitive style of thinking. The participants who had a higher reflective (analytical) cognitive style were more successful in identifying journals of questionable quality. Previous research into the behavior of stakeholders involved in scientific communication mainly dealt with the using, reading and quoting of sources. This research contributes to a better understanding of the information behavior of authors when making decisions about the selection of journals for publication of their paper, with a particular focus on assessing the credibility of the scientific journal. |
