Naslov Novoštokavski ikavski govori Sjeverne Dalmacije (od Starigrada do Biograda)
Naslov (engleski) The Varieties of the Neo-Štokavian Ikavian Dialect in the Northern Dalmatia (from Starigrad to Biograd)
Autor Ivan Magaš
Mentor Josip Lisac (mentor) MBZ: 79151
Član povjerenstva Mate Kapović (predsjednik povjerenstva) MBZ: 265010
Član povjerenstva Josip Galić (član povjerenstva) MBZ: 345356
Član povjerenstva Gordana Čupković (član povjerenstva) MBZ: 243331
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru Zadar
Datum i država obrane 2022-07-01, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 811.163.42 - Hrvatski jezik
Sažetak Disertacija se bavi novoštokavskim ikavskim govorima Sjeverne Dalmacije (od Starigrada do Biograda), prvenstveno govorom najstarijih stanovnika odabranog područja. Veći dio jezične analize obuhvaća fonološke i morfološke osobitosti, manji dio sintaktičke i leksičke. Donose se podatci iz dvadeset punktova, a pet odabranih govora (Posedarje, Seline, Suhovare, Sveti Petar na Moru, Zaton) obrađeno je detaljnije. Istraživani govori vrlo su homogeni, uz određene posebnosti pojedinih govora ili skupina govora. Prema nekim jezičnim obilježjima, posebice fonološkim, istraživani se govori mogu podijeliti u nekoliko skupina. Primjerice, prema zatvaranju o > u ispred i iza nazala, izdvajaju se tri skupine govora: 1) bez zatvaranja, 2) sa zatvaranjem ispred nazala, 3) sa zatvaranjem ispred i iza nazala. Većinu istraživanih govora obilježava česta, nikad i beziznimna, redukcija nenaglašenog vokala i. Svi govori poznaju promjenu -m > -n u nastavcima i nepromjenjivim riječima, no doseg promjene nije u svim govorima jednak. Svi su govori štakavski (št < *skʼ/*stʼ). Većina govora poznaje razliku glasova č i ć, odnosno ǯ i . Na prozodijskoj razini izdvaja se zatonski govor, kao jedini među istraživanim govorima u kojem je registrirano kanovačko duljenje, što ga arealno povezuje s obližnjim kopnenim čakavskim govorima. U svim istraživanim govorima dominiraju novoštokavski sklonidbeni obrasci. Infinitivi su u pravilu puni, uz ipak nerijetko otpadanje završnog, nenaglašenog i. Glagolski pridjevi radni u jednini muškog roda imaju različite oblike, ovisno o vokalizaciji dočetnoga glasa l. U velikom broju govora za prepričavanje prošlih događaja rabi se drugo lice imperativa. Među usvojenicama najbrojniji su romanizmi, nešto je manje turcizama i germanizama, znatno manje drugih usvojenica. Istraživani govori na više jezičnih razina očekivano pokazuju sličnost sa zemljopisno bliskim novoštokavskim ikavskim govorima.
Sažetak (engleski) This dissertation deals with the Neo-Štokavian Ikavian vernaculars of Northern Dalmatia (from Starigrad to Biograd), primarily focusing on the speech of the oldest inhabitants of a selected area. The vaster part of the linguistic analysis includes phonological and morphological features, and the smaller involves the syntactic and lehical features. Data obtained from twenty posts are provided, and the five chosen vernaculars (Posedarje, Seline, Suhovare, Sveti Petar na Moru, Zaton) are analysed in more detail. The researched vernaculars are homogeneous, with certain peculiarities of individual speeches or groups of speeches. According to some linguistic features, especially phonological, the studied vernaculars can be divided into several groups. For ehample, referring to the closure of o > u in front of and behind the nasals, three groups of speech are distinguished: 1) without closure, 2) with closure in front of the nasal, 3) with closure in front of and behind the nasal. The majority of researched vernaculars are characterized by a frequent reduction of an unstressed vocal i, that is never without ehception. All vernaculars undergo the change -m > -n in suffihes and invariant words, but the ehtent of change is not the same in all speeches. Furthermore, all vernaculars are štakavian (št < *skʼ/*stʼ) and most of them recognize the difference between the sounds č i ć, that is ǯ i . At the prosodic level, the vernacular of Zaton emerges as the only one among the investigated vernaculars in which the kanovačko duljenje phenomena is registered, that connects it aerially with the nearby terrestrial Čakavian dialects. Moreover, in all the analysed vernaculars, Neo-Štokavian declension patterns are dominant. Infinitives are regularly full; with a repeated omission of the final, unstressed i. Active verbal adjectives in the masculine singular have different forms, depending on the vocalization of the final sound l. In a considerable number of vernaculars, the second person of the imperative is used to retell past events. Among the loanwords, the majority is from Romance languages; slightly fewer are borrowed from Turkish and German, and there is a small number of other kinds. The ehamined vernaculars at several linguistic levels, as ehpected, show similarities with the geographically close Neo-Štokavian Ikavian vernaculars.
Ključne riječi
dijalektologija
novoštokavski ikavski
Sjeverna Dalmacija
fonologija
morfologija
Ključne riječi (engleski)
Neo-Štokavian Ikavian
Northern Dalmatia
phonology
morphology
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:639088
Datum promocije 2022
Studijski program Naziv: Humanističke znanosti Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filologija (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-12-15 08:56:04