Naslov Flâneur of the Urban Decay: Martin Scorsese's Taxi Driver
Naslov (hrvatski) Flâneur urbane truleži: “Taksist” Martina Scorsesea
Autor Krešimira Polegubić
Mentor Marko Lukić (mentor)
Član povjerenstva Tomislav Kuzmanović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Zlatko Bukač (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marko Lukić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za anglistiku) Zadar
Datum i država obrane 2022-12-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Teorija i povijest književnosti
Sažetak This paper aims to combine the theories on the phenomenon of the metropolis and the American urban crisis with the concept of the flâneur or the stroller, an emblem of the individualised urban experience, and apply them to Martin Scorsese’s Taxi Driver, in order to depict space as a dynamic ever-changing notion, unfairly neglected in humanities studies and narrative interpretations. The theoretical basis for the analysis of space is provided by Edward Soja’s theory on the trialectics of space, within which Thirdspace, as a lived space, combines and transcends the real and imagined space. The urbanised and industrialised city is then described as a place of indifference and ambivalence, its immensity unavoidably leading to loneliness and isolation, accompanied by the fear of hidden criminal intentions. Directed towards the city’s marginal groups and the representatives of the city’s otherness, the urban fear gradually developed into paranoia, which was especially evident during the period of the urban crisis. The analysis of Scorsese’s depiction of New York serves as a demonstration of the artistic employment of the urban crisis, as well as the example of the subjectivity of the lived reality and the perception of the city. The ambivalence which defines the urban experience has produced flânerie as a symbolical representation of the individual exploration of the city, in which the flâneur can evolve from a passive stroller into an active figure, undertaking the role of a useful member of the society or the criminal. Travis Bickle’s obsessive and psychotic strolling is reminiscent of Benjamin’s theory on the potentially aggressive flânerie and the stroller’s duality depicted by Edgar Allan Poe, while also encapsulating the ideas on the urban loneliness and the anti-urban myths. Ultimately, the spatial experience depicted on film is not only influenced by the actual spatial experience, but also possesses the ability to contribute to the mental and imaginative aspect in the construction and the practice of spatial reality.
Sažetak (hrvatski) Cilj ovog rada je povezati teorije o fenomenu velegrada i američke urbane krize s konceptom flâneura ili šetača, simbolom subjektivne i individualne urbane stvarnosti, te ih primijeniti na filmu Taksist Martina Scorsesea kako bi se prostor prikazao kao dinamičan pojam, nepravedno zanemaren u humanističkim znanostima i naratologiji. Kao teorijska osnova za analizu prostora, poslužit će prostorna trijalektika Edwarda Soje, unutar koje Trećeprostor, odnosno življeni prostor, predstavlja i nadilazi spoj stvarnog i imaginarnog prostora. Urbanizirani i industrijalizirani velegrad potom se opisuje kao mjesto ravnodušnosti i ambivalentnosti, čija golemost neizbježno vodi u samoću i otuđenost popraćenu strahom od skrivenih zločinačkih namjera. Usmjeravanjem prema marginaliziranim društvenim skupinama te predstavnicima drugotnosti, urbani strah postupno je prerastao u paranoju, koja do izražaja posebice dolazi tijekom razdoblja urbane krize. Uz to što predstavlja estetizaciju urbane krize, prikaz New Yorka u filmu Martina Scorsesea primjer je subjektivnosti urbane stvarnosti i percepcije velegrada. Velegradska ambivalentnost omogućila je nastanak flâneurizma kao simboličkog prikaza individualnog iskušavanja grada, u kojem flâneur može evoluirati iz pasivnog promatrača u aktivnu ulogu korisnog člana društva ili zločinca. Opsesivna i psihotična šetnja Travisa Bicklea podudara se s Benjaminovom teorijom o potencijalno agresivnom flâneuru, čiju je podvojenost predočio i Edgar Allan Poe; a istovremeno sažima i ideje o urbanoj usamljenosti i antiurbanim mitovima. U konačnici, prostorno iskustvo prikazano na filmu ne predstavlja samo refleksiju stvarnog prostornog iskustva, već ima mogućnost doprinijeti diskursu o prostoru, a time i mentalnom i imaginarnom aspektu konstrukcije i življenja prostorne stvarnosti.
Ključne riječi
literary space
trialectics of space
urban space
urban crisis
flâneur
film
Martin Scorsese
Taxi Driver
Ključne riječi (hrvatski)
prostor u književnosti
prostorna trijalektika
urbani prostor
urbana kriza
flâneur
film
Martin Scorsese
Taksist
Jezik engleski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:473963
Studijski program Naziv: Anglistika (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, znanstveni Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. angl.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-04-17 15:03:06