Naslov Arhitektura i glazba u razdoblju srednjeg vijeka
Naslov (engleski) Architecture and Music in the Middle Ages
Autor Karla Despot
Mentor Emil Hilje (mentor)
Član povjerenstva Meri Zornija (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Emil Hilje (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ivan Josipović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za povijest umjetnosti) Zadar
Datum i država obrane 2022-10-21, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest umjetnosti
Sažetak Tijekom razdoblja srednjeg vijeka arhitektura i glazba odražavale su međusoban utjecaj u mnogim aspektima. Tu činjenicu prvenstveno potvrđuje sustav harmonijskih proporcija na kojima se obadvije umjetnosti temelje, a koje počivaju na zakonima broja pitagorejske teorije. Navedena teorija bazirana je na muzičkom raciju kojeg čine omjeri intervala savršenih konsonanca: oktave (1:2), kvinte (2:3) i kvarte (3:4). Prostorna elevacija i odnos elemenata opatijskih crkava i katedrala višestruko dokazuju primjenu omjera muzičkih intervala u pogledu arhitektonskih proporcija. S druge strane, kameni muzički traktat u deambulatorumu Angelorumu opatijske crkve samostana Cluny otkriva kompleksnu glazbenu simboliku u kontekstu Boetijevog djela De institutione musica koji će izvršiti snažan utjecaj na srednjovjekovno poimanje harmonije i glazbenih proporcija. Sinergija glazbe i arhitekture očituje se i u njezinim akustičnim odlikama. Mnoge srednjovjekovne crkve u svojoj su unutrašnjosti otkrile ,,akustične posude’’ implementirane u zidove, svodove i apside čija je funkcija bila rezonancija ili apsorpcija određenih frekvencija. Nastale su po uzoru na akustični mehanizam brončanih echea kojeg Vitruvije opisuje u svom traktatu o arhitekturi De architectura libri decem, a koji je sadržavala svaka samostanska i katedralna knjižnica onog doba. Akustični efekti u srednjovjekovnim se crkvama postižu i zahvaljujući jeci koju stvaraju konkavni elementi i zaobljene prostorne površine poput svodova i apsida. Nalik instrumentu, crkva je u suglasju sa svojim akustičnim odlikama produžavala trajanje nota i obogaćivala zvuk monodije gregorijanskih korala.
Sažetak (engleski) In the medieval period of European history architecture and music resembled each other in many ways. In the first place we see it in the system of harmonic proportions which links architecture to music by means of Pythagorean theory. This theory is based on the musical ratios of the perfect intervals such as octave (1:2), perfect fifth (2:3) and perfect fourth (3:4). Space organisation and structure of the abbey churches and cathedrals shows alignment of musical ratios with architectural proportions. On the other hand, the musical treatise carved in stone in the deambulatorum Angelorum of Cluny reveals complexity of music symbolism in the context of Boethius De institutione musica which will have great impact on medieval understanding of harmony and musical proportions. Also, sinergy between music and architecture is visible in its acoustical aspects. Many churches in their interior revealed ,,acoustic pots’’ which were implemented into the walls, vaults and apses, and whose function was sometimes resonance, and sometimes absorption. They were established on the acoustical ideas of bronze echea by Vitruvius who explained this system in his architectural treatise De architectura libri decem which was common literature among medieval libraries. Acoustic qualities of medieval churches are also formed by their long reverberation due to concave and curved surfaces and elements such as vaults and apses, and are important part of their cultural heritage. They acted like instruments which prolonged duration of the notes and helped developing full sound of monophonic Gregorian chants.
Ključne riječi
arhitektura
glazba
srednjovjekovna estetika
muzičke proporcije
akustika
akustične posude
Ključne riječi (engleski)
architecture
music
medieval aesthetics
music proportions
acoustics
acoustic pots
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:530597
Studijski program Naziv: Povijest umjetnosti; smjerovi: znanstveni, konzervatorski i muzejsko-galerijski, znanstveni (jednopredmetni), konzervatorski i muzejsko-galerijski (jednopredmetni) Smjer: konzervatorski i muzejsko-galerijski Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti umjetnosti (mag. hist. art.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-06-05 09:07:23