| Sažetak | Svako je ljudsko djelovanje, pa tako i ono političko, nezamislivo bez komunikacije. Danas su u fokusu istraživačkog interesa uglavnom usmena komunikacija i javni nastupi, dok se, barem u Hrvatskoj, vrlo mali broj autora bavi analizom pisanih tekstova i to načelima tekstne lingvistike. Nadalje, kako je i politika oduvijek sastavni dio ljudskoga života, a u današnje je vrijeme zahvaljujući medijima političko djelovanje postalo sveprisutno, sve se više analiza i istraživanja bavi upravo analizom govora hrvatskih političara i političkog diskursa te odnosima s javnošću, dok se pisani tekst i uporabne tekstne vrste nalaze u drugom planu. Upravo stoga se istraživanje ovog doktorskog rada temelji na političkim tekstovima i tekstno-lingvističkoj analizi različitih tekstnih vrsta objavljenih u hrvatskim javnim glasilima Novi list i Večernji list za vrijeme predizborne kampanje za 9. saziv Hrvatskog sabora. U razdoblju od 15. kolovoza do 10. rujna 2016. godine u tiskanim izdanjima navedenih dnevnih novina prikupljeno je 830 jedinica različitih tekstnih vrsta, a za korpus i analizu ovog rada odabrano je 765 članaka, njih 50,4 % iz Novog lista te 49,6 % iz Večernjeg lista. Ti su članci klasificirani u tekstne tipove i vrste političkog teksta, a kriteriji za takvu klasifikaciju polaze od funkcionalnih modela za diferenciranje tekstnih tipova (Brinker i dr. 2014, Ivanetić 2003, Jurin 2010; 2017) koji se baziraju na pragmatičkim aspektima i utjecaju izvanjezičnih faktora za određivanje i klasifikaciju tekstnih vrsta. Tim se modelima tekstni tipovi dijele u pet funkcionalnih kategorija: asertive (s podtipovima informativi, eksplikativi, orijentativi i animativi), direktive (s podtipovima izdavanje naloga i naredbi, izdavanje uputa za proizvoljne odabire i instruktivi), komisive (s podtipovima unilateralne i bilateralne tekstne vrste), ekspresive (s podtipovima kontaktivi, tekstovi koji izražavaju negativan stav i oni koji daju oduška osjećajima) i deklarative, a ovo je nazivlje u hrvatskoj tekstnolingvističkoj terminologiji prva koristila upravo Ivanetić (2003). Za opis prototipičnih tekstnih vrsta izrađen je model kojim su tekstne vrste u predizbornoj kampanji opisane na tri razine: komunikacijsko-pragmatičkoj, tematskoj i jezično-stilističkoj (usp. Brinker i dr. 2014). Analiza je omogućila prikaz najzastupljenijih tekstnih vrsta i tekstnih tipova koji se koriste u predizbornoj kampanji s obzirom na komunikacijsku funkciju i realizaciju ideologije neke političke stranke. Dokazano je pritom i da se u predizbornoj kampanji koristi specifičan hrvatski politički sociolekt, tj. poseban jezični i komunikacijski kod pojedinih političkih stranaka u Hrvatskoj. Nadalje, analizom je potvrđeno i da postoji specifični jezični i komunikacijski kod koji ukazuje na opredijeljenost novina za jednu od strana u predizbornoj kampanji, i to na način da je Novi list bliži lijevoj političkoj opciji (SDP i Narodna koalicija), dok Večernji list favorizira desnu političku opciju (HDZ, Most), što se osobito ističe u tekstnim vrstama koje se mogu klasificirati kao tekstni tip eksplikativ. Naime, upravo eksplikativnom funkcijom, tj. pojašnjavanjem činjenica novinari iznose svoje stavove (ili one novinske kuće za koju pišu) i na taj način ostavljaju mogućnost persuazije ili manipulacije prema adresatu. |
| Sažetak (engleski) | Any human action, including the political one, is unimaginable without communication. Today, the focus of research interest is mainly on oral communication and public appearances, while very few authors, at least in Croatia, deal with the analysis of written texts according to the principles of text linguistics. Since politics has always been an integral part of human life, and nowadays thanks to the media, political activities are omnipresent, dominant research deal precisely with analysis of speeches of Croatian politicians, political discourse and public relations, while the written text and text genres have been left aside. Precisely for this reason, the research for this dissertation is based on political texts and textlinguistic analysis of different text genres published in Croatian public newspapers Novi list and Večernji list during the pre-election campaign for the 9th Assembly of the Croatian Parliament. In the period from August 15 to September 10, 2016, 830 units of different text genres were collected from the printed editions of the above-mentioned daily newspapers and 765 articles were selected for the corpus and further analysis of this dissertation, of which 50.4% were from Novi list and 49.6% from Večernji list. These articles are classified into text types and text genres. The criteria for such classification are based on functional models for distinguishing text types (Brinker et al. 2014, Ivanetić 2003, Jurin 2010; 2017), which are based on pragmatic aspects and the influence of extra-linguistic factors for determining and classifying text genres. According to these models, text types are classified into five functional categories: assertives (with the subtypes: informatives, explicatives, orientatives, and animatives), directives (with the subtypes: giving orders and commands, giving instructions for arbitrary selection, and instructives), commissives (with the subtypes: unilateral and bilateral text genres), expressives (with the subtypes: contactives, texts which express negative attitude, and those which express emotions), and declaratives. These terms were first used in the Croatian text-linguistic terminology by Ivanetić (2003). In order to analyse the prototypical text genre, a model was created that analyses text genres in the preelection campaign on three levels: communication-pragmatic, thematic, and linguisticstylistic (cf. Brinker et al. 2014). The analysis enabled the presentation of the most frequently represented text types and text genres used in the pre-election campaign in terms of the communication function and implementation of ideology of a particular political party. It was also proved that a specific Croatian political sociolect is used in the pre-election campaign, i.e. a specific language and communication code of certain political parties in Croatia. In addition, the analysis also confirmed that there is a specific linguistic and communication code indicating the newspaper's inclination towards one of the parties (or options) in the pre-election campaign: Novi list prefers more the left political option (SDP and Narodna koalicija), while Večernji list the right political option (HDZ, Most), which is especially noticeable in text genres that can be classified as explicatives. Namely, journalists express their views (or those of the newspaper company they write for) using texts with dominant explicative function, and through it they try to persuade or manipulate the addressee. |
