| Sažetak | Baterije porodice Chlamydiaceae, unutarstanični patogeni različitih vrsta životinja i ljudi, mogu uzrokovati sustavnu, kontagioznu zarazu s različitim kliničkim znakovima. Slobodnoživuće ptice, posebno one iz najbrojnije porodice gnjezdarica u Hrvatskoj – vrapčarki, mogu prenositi brojne patogene mikroorganizme u okolišu, te shodno tome predstavljaju moguću prijetnju za zdravlje ljudi, posebno onih koji su u bliskom kontaktu sa zaraženom pticom.
Radi navedenog, u ovom istraživanju cilj je bio dokazati baterije iz porodice Chlamydiaceae u pretraživanim obriscima konjunktiva, ždrijela i kloake, porijeklom od različitih vrsta slobodnoživućih vrapčarki, ulovljenih prilikom prstenovanja u Parku prirode Učka. Ovim istraživanjem obuhvaćena su ukupno 22 obriska konjunktiva, ždrijela i kloake porijeklom od šest vrsta ptica iz porodice vrapčarki (16 uzoraka potjecalo je od crvendaća, dva od crnokape grmuše, a po jedan uzorak uzet je od krstokljuna, plavetne sjenice, zebe i dugorepe sjenice). Uzorci su potjecali od ptica koje nisu pokazivale kliničke znakove klamidioze. Dokaz bakterija porodice Chlamydiacaea, te vrsta C. psittaci i C. gallinacea obavljen je pomoću realtime PCR, uz dokaz 23S rRNA, incA i enoA gena.
Od ukupnog broja pretraženih obrisaka, njih 13 bilo je pozitivno na pristupnost bakterija porodice Chlamydiaceae, a 9 je bilo negativno. Od 13 pozitivnih, svi uzorci bili su negativni na prisutnost vrsta C. psittaci i C. gallinacea. Gledano po vrstama, devet pozitivnih bile su ptice vrste crvendać, a zatim dvije crnokape grmuše i jedan krstokljun.
Dokaz bakterija porodice Chlamydiaceae u slobodnoživućih ptica svakako bi bilo potrebno provesti na većem broju uzoraka, posebno u onih koje možda pokazuju neke od kliničkih znakova klamidioze. Takvim istraživanjem možda bi bilo moguće i dokazati koje se sve vrste neklasificiranih klamidija mogu identificirati, te da li se one genotipski razlikuju od klamidija nađenih u drugih vrsta ptica. |
| Sažetak (engleski) | Bacteria of the family Chlamydiaceae are important intracellular pathogens of different animals’ species and humans. They can cause systemic, contagious infection with various clinical signs. Free living birds, especially those that belong to the largest group of birds in Croatia – Passeriformes, can transmit numerous pathogenic microorganisms in the environment and pose a possible threat to people's health, especially those in close contact with the infected bird.
The aim of this study was to detect Chlamydiaceae in conjunctival, pharyngeal and cloacal swabs, originating from various types of passerines, caught in the Učka Nature Park. This survey included a total of 22 samples, originating from six bird species of Passeriformes (16 samples came from Erithacus rubecula, two from Sylvia atricapilla, and one sample was taken from Loxia curvirostra, Cyanistes caeruleus, Aegithalos caudatus and Fringilla coelebs. Samples were taken from birds that did not show clinical signs of chlamydiosis. Bacteria of the family of Chlamydiacae, and of C. psittaci and C. gallinacea species were detected by realtime PCR.
Of the total number of examined samples, 13 were positive for the bacteria of the Chlamydiaceae family, and 9 were negative. Of the 13 positive, all samples were negative for the presence of C. psittaci and C. gallinacea. Seen by bird species, nine positive birds were Erithacus rubecula, and then two Sylvia atricapilla and one Loxia curvirostra. Detection of the Chlamydiaceae in passerine birds would certainly need to be carried out on a larger number of samples, especially those that may show some of the clinical signs of chlamydiosis. By such research, it might be possible to prove which types of unclassified chlamydia can be identified and whether those genotypes differ from chlamydia found in other species of birds. |
