Tuna (Thunnus thynnus) najveći je pripadnik porodice Scombridae. Može doseći masu veću od 700 kg I duljinu veću od 3 metra. Izuzetno je dobar plivač I može plivati brzinom I do 90km/h. Obitava u Atlantskom oceanu, a Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) populaciju dijeli na zapadnu, koja se mrijesti u Meksičkom zaljevu, i na istočnu, koja se mrijesti u Sredozemnom moru. Zbog velikog tržišnog interesa lovi se I uzgaja u posebno dizajniranim mrežnim kavezima na određenim koncesijskim površinama. Hrvatskoj je dozvoljen izlov manjih jedinki težine najmanje 8 kg s uzgojnim procesom koji traje do 2 godine, dok je drugim državama dozvoljen izlov jedinki težih od 30 kg u svrhu tova, s uzgojnim procesom do 7 mjeseci. Izlovne kvote regulira ICCAT. Tehnologija uzgoja zasniva se na tovu izlovljene mlađi podrijetlom iz prirodnih populacija. Najčešća I najsigurnija metoda lova je mreža tunolovkama. Takav način uzgoja zahtijeva opskrbu sitnom plavom ribom kojom se tuna hrani. Umjetnim mrijestom i uzgojem ličinki I mlađi tune mogla bi se smanjiti ovisnost o prirodnim populacijama. Da bi takav način uzgoja mogao davati potrebnu tržišnu količinu potrebno je u potpunosti zaokružiti životni ciklus tune u zatočeništvu, što podrazumijeva uzgoj matica, indukciju mrijesta, prikupljanje i inkubaciju oplođene ikre, uzgoj ličinki I mlađi te uzgoj do konzumne veličine. Uz umjetni mrijest, znanstvenici također rade I na razvoju zamjenske, odnosno gotove paletirane hrani koja bi zamijenjila sadašnji način hranjenja tuna u uzgoju.