| Sažetak | Zbog ubrzanog nastanka antimikrobne rezistencije i njenog značaja za javno zdravstvo potrebno je smanjiti uporabu antimikrobnih sredstava. S obzirom da postoje dokazi prijenosa antimikrobne rezistencije s patogena koji izazivaju bolesti životinja na patogene ljudi, potrebna je kontrola uporabe antimikrobnih tvari u veterini. Mastitis je bolest mliječnih krava koja je najčešća u proizvodnji te na nju otpada korištenje najviše antibiotika na liječenje i profilaksu. Najviše antibiotika se koristi prilikom zasušivanja krava, kako bi se izliječile postojeće infekcije, ali i spriječio nastanak novih. Godinama se poticalo zasušivanje svih četvrti antibioticima kao mjera prevencije nastanka mastitisa. Međutim na taj način antibioticima se tretiraju četvrti koje nisu inficirane te se potiče razvoj antimikrobne rezistencije. Sve veći broj zemalja uvodi na farme selektivno zasušivanje kako bi se smanjilo nepotrebno korištenje antibiotika i usporio nastanak rezistencije. Takvim protokolima antibioticima se zasušuju samo krave koje imaju intramamarnu infekciju i povećani rizik od nastanka mastitisa. Prvi problem implementacije ovakvih protokola je kriterij odabira krava koje će se zasušiti antibioticima. Studije prikazuju razne čimbenike kao što su bakteriološka pretraga mlijeka, broj somatskih stanica, proizvodnja mlijeka, pojavnost kliničkog mastitisa u prethodnoj laktaciji ili broj telenja, te njihove kombinacije, kao potencijalne kriterije za odabir inficiranih krava. Bakteriološka bi pretraga uzoraka mlijeka bila najpouzdanija, ali većina studija ipak zagovara određivanje prema broju somatskih stanica pri zadnjoj mužnji kao dovoljno precizan kriterij pomoću kojeg je na ekonomičan način moguće provesti selektivno zasušivanje bez značajnog utjecaja na zdravlje vimena. Osim kriterija za odabir krava, javlja se pitanje ekonomske isplativosti te posljedica koje mogu štetno utjecati na proizvodnju zbog izostanka preventivnog utjecaja antibiotika na pojavu mastitisa početkom laktacije. Ove nedoumice su u više radova prikazane kao zanemarive jer je dokazana uspješnost selektivnog zasušenja bez negativnih posljedica na proizvodnju uz ekonomsku isplativost ovakvih protokola. Nadalje, o samoj uspješnoj implementaciji uvelike ovisi stav veterinara i farmera, koji bi trebao biti pozitivan. Međutim, farmeri nisu uvijek spremni riskirati svoju proizvodnju, pogotovo s obzirom na to da ni neki veterinari nisu za uvođenje novog protokola. Ovakav stav bi trebalo promijeniti dodatnim edukacijama i praktičnim radionicama.
Zbog ubrzanog nastanka antimikrobne rezistencije i njenog značaja za javno zdravstvo potrebno je smanjiti uporabu antimikrobnih sredstava. S obzirom da postoje dokazi prijenosa antimikrobne rezistencije s patogena koji izazivaju bolesti životinja na patogene ljudi, potrebna je kontrola uporabe antimikrobnih tvari u veterini. Mastitis je bolest mliječnih krava koja je najčešća u proizvodnji te na nju otpada korištenje najviše antibiotika na liječenje i profilaksu. Najviše antibiotika se koristi prilikom zasušivanja krava, kako bi se izliječile postojeće infekcije, ali i spriječio nastanak novih. Godinama se poticalo zasušivanje svih četvrti antibioticima kao mjera prevencije nastanka mastitisa. Međutim na taj način antibioticima se tretiraju četvrti koje nisu inficirane te se potiče razvoj antimikrobne rezistencije. Sve veći broj zemalja uvodi na farme selektivno zasušivanje kako bi se smanjilo nepotrebno korištenje antibiotika i usporio nastanak rezistencije. Takvim protokolima antibioticima se zasušuju samo krave koje imaju intramamarnu infekciju i povećani rizik od nastanka mastitisa. Prvi problem implementacije ovakvih protokola je kriterij odabira krava koje će se zasušiti antibioticima. Studije prikazuju razne čimbenike kao što su bakteriološka pretraga mlijeka, broj somatskih stanica, proizvodnja mlijeka, pojavnost kliničkog mastitisa u prethodnoj laktaciji ili broj telenja, te njihove kombinacije, kao potencijalne kriterije za odabir inficiranih krava. Bakteriološka bi pretraga uzoraka mlijeka bila najpouzdanija, ali većina studija ipak zagovara određivanje prema broju somatskih stanica pri zadnjoj mužnji kao dovoljno precizan kriterij pomoću kojeg je na ekonomičan način moguće provesti selektivno zasušivanje bez značajnog utjecaja na zdravlje vimena. Osim kriterija za odabir krava, javlja se pitanje ekonomske isplativosti te posljedica koje mogu štetno utjecati na proizvodnju zbog izostanka preventivnog utjecaja antibiotika na pojavu mastitisa početkom laktacije. Ove nedoumice su u više radova prikazane kao zanemarive jer je dokazana uspješnost selektivnog zasušenja bez negativnih posljedica na proizvodnju uz ekonomsku isplativost ovakvih protokola. Nadalje, o samoj uspješnoj implementaciji uvelike ovisi stav veterinara i farmera, koji bi trebao biti pozitivan. Međutim, farmeri nisu uvijek spremni riskirati svoju proizvodnju, pogotovo s obzirom na to da ni neki veterinari nisu za uvođenje novog protokola. Ovakav stav bi trebalo promijeniti dodatnim edukacijama i praktičnim radionicama. |
| Sažetak (engleski) | Due to the accelerated development of antimicrobial resistance and its importance for public health, it is necessary to reduce the use of antimicrobial agents. Regarding that there is evidence of transmission of disease-causing antimicrobial resistance in animals to human pathogens, control of veterinary antimicrobial use is required. Mastitis is most common disease in dairy cows and the largest number of antibiotics is used for treatment and prevention. Most antibiotics are used for dry cow therapy, in order to cure existing infections, but also to prevent new intramammary infections. For years, blanket dry cow therapy was recommended for mastitis prevention. Antibiotics were administered in cows that are not infected causing increased antimicrobial resistance. Nowadays numerous countries are introducing selective dry cow therapy to reduce the unnecessary use of antibiotics and decrease antimicrobial resistance. With such protocols, only cows that have intramammary infection and increased risk of mastitis were dried off with antibiotics. The first problem of implementing new protocol is the criteria for selecting cows to be dried off with antibiotics. Studies show various factors such as bacteriological culture of milk, somatic cell count, milk yield, incidence of clinical mastitis in previous lactation, parity or any of their combinations, as potential criteria for infected cow selection. Bacteriological culture should be a “gold standard”, but most studies recommends somatic cell count at last milking as sufficiently accurate criteria by which selective dryoff cow treatment can be economically justified without significantly affecting udder health. In addition to the selection criteria, there is the question of economic sustainability and the consequences that may affect production due to the lack of preventive effect of antibiotics on the mastitis frequency at the beginning of lactation. Several studies show that these concerns are negligible due to successful implementation of protocol without negative effects on production and cost – effectiveness. Furthermore, the attitude of veterinarians and farmers, which should preferably be positive, largely depends on the successful implementation of selective dry cow therapy. However, farmers are not always willing to risk their production, especially given that some veterinarians are not in favor of introducing a new protocol. This attitude should be changed by additional education and practical workshops. |
