| Sažetak | Neovisno o uzroku, kolike obuhvaćaju skupinu bolesti s visokom smrtnošću u konja, te su
simptomi kolike vrlo čest razlog veterinarskih intervencija. U ovom retrospektivnim
44
istraživanju obuhvaćeni su podaci o 89 konja koji su zaprimljeni zbog količnih bolova.
Prikupljeni su klinički i laboratorijski parametri s ciljem odražavanja stanja pacijenta. U obzir
su uzeti: dob konja, trajanje bolesti, parametri pefuzije, to jest podaci o cirkulacijskom statusu
pacijenta (nabor kože, CRT, boja sluznica, postotak hematokrita), apetit, nalaz rektalne i
ultrazvučne pretrage, frekvencija bila, peristaltika, refluks, njegova pH vrijednost i količina,
koncentracija ukupnih proteina, albumina, laktata, te lokalizacija patološkog procesa i način
liječenja. Dob konja, trajanje bolesti prije dolaska na kliniku, nalazi rektalne i UZV pretrage,
prisutnost refluksa, njegova pH vrijednost i količina, koncentracija ukupnih proteina i albumina,
lokalizacija patološkog procesa, kao ni način provedene terapije nisu pokazali prognostičku
važnost u našoj populaciji konja. Parametri koji opisuju cirkulacijski status pacijenta (boja
sluznice, CRT, hematokrit, nabor kože) značajno su se razlikovali u konja koji su preživjeli, to
jest u konja koji su eutanazirani ili uginuli. Prisutnost apetita povezana je s povoljnim ishodom
bolesti. Najznačajniji prognostički pokazatelj bila je frekvencija otkucaja srca u trenutku
primitka. Stišana ili odsutna peristaltika nepovoljan je prognostički parametar, kao i
koncentracija laktata viša od 6 mmol/L. Parametri dobiveni kliničkim pregledom i
laboratorijskim pretragama krvi od velike su pomoći u prognoziranju ishoda bolesti, što dodatno
naglašava važnost njihove pravilne interpretacije prilikom prvog prijema pacijenta. |
| Sažetak (engleski) | Regardless of the cause, colic is one of the most common causes of death in horses. Most colics
require urgent veterinary intervention. We analyzed clinical data in a retrospective study in 89
45
horses that were admitted for colic pain. Clinical and laboratory parameters which reflect
patient’s condition were collected. Observed parameters were: horse age, duration of disease,
circulatory parameters (skin turgor, CRT, mucose membrane colour, hematocrit percentage),
appetite, rectal and ultrasonographic findings, heart rate, peristalsis, presence of reflux, its pH
value and amount, total protein count, albumin concentration, lactate concentration, localization
of pathological process and therapy choice. Horse age, duration of disease, rectal and
ultrasonographic findings, presence of reflux, its pH value and amount, total protein count,
albumin concentration, localization of pathological process and therapy choice showed no
prognostic value in our population of horses. Circulatory parameters (mucose membrane colour,
CRT, hematocrit percentage, skin turgor) were significantly different among survivers,
nonsurvivers and euthanised horses. Horses with appetite have a better prognosis. Heart rate at
the time of admission was the best prognostic indicator. Lack of peristalsis, as well as lactate
concentration above 6 mmol/L, are related to negative prognosis. Parameters obtained by
clinical examination and laboratory blood tests are of great help in predicting disease outcome,
which further emphasize the importance of appropriate evaluation of prognostic indicators
during the first admission of the patient. |
