Završni rad pod nazivom Trgovački običaji podijeljen je, pored uvoda i zaključka, u šest dijelova. Prvi dio detaljno tematizira povijest i značenje trgovačkih običaja. Od postanka ljudi i civilizacije općenito prisutna su pravila ponašanja u određenim grupama, ali i različitim situacijama u kojima su se primjenjivali. Razvojem civilizacije dolazi i do razvoja društva u kojem su se s vremenom javile potrebe za stvaranjem propisa i normi, koji bi se trebali primjenjivati u određenim situacijama i koji bi podjednako vrijedili za sve ljude. U samim počecima to su bili ustaljeni običaji koji su se prvenstveno primjenjivali i donosili na „posebnu“ grupu ljudi. Kako se povećavao broj ljudi i širio teritorij na kojem su živjeli, a samim time i dodir različitih vrsta civilizacija, javila se potreba da se odrede i zabilježe neke pravne norme. Na taj način su nastali prvi pisani izvori prava koji su poslužili za daljnji razvoj i nadogradnju samog prava i izvora prava. Razvojem „moderne“ države dolazi do stvaranja prvih kodifikacija. Pojedine kodifikacije su se, zbog svojih posebnih karakteristika, zadržale do današnjih dana u primjeni uz razna tumačenja koja su proizašla iz razvoja države, društva, prava i ekonomije. Treći dio govori o samom pojmu trgovačkih običaja, ali i o njihovoj ulozi i značenju u trgovačkom pravu. U četvrtom i petom poglavlju riječ je o izvorima trgovačkog prava i elementima po kojima se trgovački običaji razlikuju od drugih autonomnih izvora prava, kao i primjeri primjene trgovačkih prava.