prikaz prve stranice dokumenta ALELOPATSKI UTJECAJ KOROVSKIH VRSTA NA POLJOPRIVREDNE KULTURE
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
ALELOPATSKI UTJECAJ KOROVSKIH VRSTA NA POLJOPRIVREDNE KULTURE
Knin: Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu, 2011. urn:nbn:hr:121:760575
Komar, Nikolina
Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu
Poljoprivreda krša
Poljoprivreda krša-Biljna proizvodnja

Institucijski repozitorij: Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu

Citirajte ovaj rad

Komar, N. (2011). ALELOPATSKI UTJECAJ KOROVSKIH VRSTA NA POLJOPRIVREDNE KULTURE (Završni rad). Knin: Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:121:760575

Komar, Nikolina. "ALELOPATSKI UTJECAJ KOROVSKIH VRSTA NA POLJOPRIVREDNE KULTURE." Završni rad, Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu, 2011. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:121:760575

Komar, Nikolina. "ALELOPATSKI UTJECAJ KOROVSKIH VRSTA NA POLJOPRIVREDNE KULTURE." Završni rad, Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu, 2011. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:121:760575

Komar, N. (2011). 'ALELOPATSKI UTJECAJ KOROVSKIH VRSTA NA POLJOPRIVREDNE KULTURE', Završni rad, Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu, citirano: 30.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:121:760575

Komar N. ALELOPATSKI UTJECAJ KOROVSKIH VRSTA NA POLJOPRIVREDNE KULTURE [Završni rad]. Knin: Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu; 2011 [pristupljeno 30.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:121:760575

N. Komar, "ALELOPATSKI UTJECAJ KOROVSKIH VRSTA NA POLJOPRIVREDNE KULTURE", Završni rad, Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu, Knin, 2011. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:121:760575

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:121:760575
Podaci o radu
NaslovALELOPATSKI UTJECAJ KOROVSKIH VRSTA NA POLJOPRIVREDNE KULTURE
AutorNikolina Komar
MentorJosip Leto (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu
(Poljoprivreda krša)
(Poljoprivreda krša-Biljna proizvodnja)
Knin
Datum i država obrane2011-04-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Genetika i oplemenjivanje bilja, životinja i mikroorganizama
Sažetak
Pojam alelopatija prvi put je upotrijebljena i definirana 1937. godine od strane austrijskog znanstvenika, botaničara Hansa Molisha. On je riječ alelopatija izveo iz grčkog jezika allelon - međusoban, uzajaman i pathos - trpiti, patnja. Pod tim je podrazumijevao štetne i korisne biokemijske interakcije koji se pojavljuju kod svih vrsta biljaka uključujući i mikroorganizme (Rizvi i Rizvi, 1992). Na temelju Molischovog koncepta, američki znanstvenik Elroy Leon Rice 1984. godine definira alelopatiju kao direktni ili indirektni, pozitivni ili negativni utjecaj jedne biljke (uključujući mikroorganizme) na drugu putem kemijskih spojeva koji su otpušteni u prirodnu okolinu (Singh i sur. 2001). Međunarodno alelopatsko društvo (IAS – International Allelopathy Society) odnosno znanstvenici su 1996. god. proširili definiciju na temelju brojnih istraživanja, tako da se termin alelopatija odnosi na bilo koji proces koji uključuje sekundarne metabolite (alelokemikalije) proizvedene od strane biljaka, mikroorganizama, virusa i gljivica koji utječu na rast i razvoj poljoprivrednih i bioloških sustava, uključujući pozitivne i negativne učinke.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:121:760575
Studijski programNaziv: Poljoprivreda krša - Biljna proizvodnja
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka poljoprivrede (bacc.ing.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-10-19 10:34:48