| Sažetak | Cilj ovoga rada bio je istražiti narativne strukture javnog govora na primjeru švedske ekoaktivistice Grete Thunberg. Kroz analizu akustičkih, stilističkih i ideoloških vrijednosti iskaza te razmatranje karizme i javnog imidža odabrane javne osobe rad nastoji utvrditi uvjetovanost komunikacijske konstrukcije u procesima usložnjavanja govornih vrednota te na koji se način karizma oblikuje kao proizvod suodnosa identiteta, roda, dobi, kulturološkog konteksta i nacionalne pripadnosti. Istraživanje koristi metodu analize sadržaja na uzorku od sedam izabranih javnih govora Grete Thunberg u razdoblju od veljače 2018. g. do travnja 2020. g. dok se javni imidž razmatra u procesu konceptualnog povezivanja biografskih elemenata, odabranih medijskih članaka i različitih socioloških paradigmi. S fokusom na teorijske postavke stilistike, kognitivne lingvistike, medijske naratologije te sustav medijskih master-mitova Jacka Lulea, rad je ustvrdio da je retorička uvjerljivost Grete Thunberg prije svega proizvod ritmičnog rečeničnog komponiranja kod kojeg ključnu ulogu imaju sintaktički paralelizam, periodičnost akustike iskaza, afektivna redukcija sintakse, ornamentalizacija iskaza i narativno kadriranje. I dok se karizma oblikuje kao ikonička konstrukcija kroz koncepte herojskog podviga, žrtvovanja, prorokovanja, slobode i ekofeminističke duhovnosti, osnovne varijable u uzorku ukazuju na proizvodnju jezika koja je bazirana na ironizaciji diskursa i leksičkim ponavljanjima semantičkih jedinica. Na taj se način realizira iskaz sličan molitvenim oblicima javnog obraćanja dok se narativ o posljednjim vremenima kroz koncepte varalice, poplave, žrtvenog jarca i dobre majke u govorima ekstenzivno produbljuje izazivajući kod slušatelja iskustvo straha, šoka i divljenja. |
| Sažetak (engleski) | The aim of this paper was to explore the narrative structure of public speech on the example of Swedish eco-activist Greta Thunberg. Through the analysis of acoustic, stylistic and ideological values of statements and the consideration of charisma and public image of the chosen public figure, the paper seeks to determine the conditionality of communication construction in the processes of complexifying speech values and how charisma is formed as a product of identity, gender, age, cultural context and national affiliation. The research uses the method of content analysis on a sample of seven selected public speeches by Greta Thunberg in the period from February 2018 until April 2020 while public image is considered in the process of a conceptual connection between biographical elements, selected media articles and different sociological paradigms. Focusing on the theoretical approach of stylistics, cognitive linguistics, media narratology and Jack Lule's system of media master myths, the paper argues that Greta Thunberg's rhetorical persuasiveness is primarily a product of rhythmic sentence composition in which syntactic parallelism holds a key role together with periodicity of acoustic utterances, affective syntax reduction, ornamentalization of utterances and narrative framing. And while charisma is shaped as an iconic construction through the concepts of heroic deed, sacrifice, prophecy, freedom, and eco-feminist spirituality, the basic variables in the sample indicate language production based on ironic discourse and lexical repetitions of semantic units. In this way, a statement similar to prayerful forms of public address is realized, while the narrative of the end times is extensively deepened through the concepts of trickster, flood, scapegoat and good mother, causing the listener to experience fear, shock and admiration. |
