Proizvodnja goveđeg mesa u Republici Hrvatskoj čini dio ukupne govedarske proizvodnje, a najviše prevladava simentalska pasmina goveda. Zbog pada broja mliječnih krava, nedostaje domaće teladi za tov stoga su uzgajivači prisiljeni takvu telad tražiti na stranom tržištu, odnosno uvoziti ih iz drugih država. Proizvodnja govedine temelji se na mesnim pasminama. U Hrvatskoj danas nema značajnijeg broja mesnih pasmina krava od kojih bi se dobila visoko kvalitetna telad za tov većih završnih težina i na taj način povećala ukupna proizvodnja mesa. Razina potrošnje goveđeg mesa ukazuje na gospodarsku razvijenost države. Proizvodnja i potrošnja goveđeg mesa u svijetu posljednjih desetljeća kontinuirano raste. Materijali za izradu ovog završnog rada prikupljeni su na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Horvat Josip. Završni rad izrađen je metodom intervjua sa vlasnikom gospodarstva i osobnim zapažanjima. Cilj ovog završnog rada bio je detaljnije opisati način uzgoja junadi na farmi kao i sve faze uzgoja od načina držanja junadi, pasmine, hranidbe junadi, proizvodnje krmnog bilja, načina izgnojavanja kao i svih poslova koji se obavljaju od početne faze tova do završne faze tova. OPG Horvat Josip bavi se proizvodnjom mlijeka i tovom junadi već dugi niz godina, a broji ukupno 83 grla simentalske pasmine goveda od čega je 36 muznih krava, 7 steonih junica, 26 junadi, 7 muške teladi i 7 ženske teladi. Gospodarstvo posjeduje tovilište koje je podijeljeno na boksove za svaku fazu uzgoja tova junadi. Objekt je opremljen rešetkastim podom gdje se ne koristi prostirka, već balega i gnojovka propada u betonsku jamu. Junad se tovi do prosječne starosti od 18 do 20 mjeseci i prosječne žive mase od oko 650 kg. Krmiva za hranidbu stoke proizvode se na 35 ha poljoprivredne površine, od čega je 32 ha u vlasništvu OPG-a, a oko 3 ha u zakupu. Na tim površinama uzgaja se: kukuruz na 10,91 ha, ječam na 1,62 ha, pšenica na 2,75 ha, trava i travolikih paša 7,95 ha, lucerna na 0,18 ha i prirodnih livada na 11,26 ha. Prosječna energetska koncentracija u obrocima iznosila je 10,75, dok je prosječna proteinska koncentracija iznosila 147,53 g iSP/kg ST. Odnosi iSP i ME u prosjeku su iznosili 13,72 g iSP/MJ ME i kretali su se u rasponu od 13,62 do 13,84 g iSP/MJ ME. Koncentracija SV u obroku kretala se od 19,59 do 20,5% od ST i u prosjeku je iznosila 20,15% SV od ST. Prosječna konzumacija hrane u navedenim obrocima je iznosila 7,35 kg ST po grlu dnevno, a kretala se od 5,87 do 8,73 kg. Tijekom tova zajedno sa povećanjem žive mase povećavala se konzumacija ST po obroku. O obrocima je zamjetan negativan RNB tijekom čitavog razdoblja tova. Sveukupno gledajući može se zaključiti kako OPG Horvat Josip postiže vrlo dobre rezultate u proizvodnji s obzirom na relativno mali broj poljoprivrednih površina