Prehrana i dijeta temeljne su komponente u održavaju općeg zdravlja i imaju izravan utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje. Smjernice o zdravoj prehrani pružaju preporuke o konzumaciji prehrambenih namirnica i utemeljene su na znanstvenim dokazima. Količina potrebnih nutrijenata određuje se individualno, na temelju procjene nutritivnog statusa pojedinca. Adekvatan unos nutrijenata dokazano ima pozitivne učinke na razvoj i funkcioniranje mozga, a brojna istraživanja su dokazala ključnu ulogu sastava prehrane u patogenezi psihijatrijskih poremećaja. Dodaci prehrani su aktivne tvari koje se konzumiraju na usta s ciljem obogaćivanja prehrane i prevencije bolesti, nisu lijek niti se takvim smiju smatrati. Sadrže vitamine, minerale i ljekovite biljke ili koncentrate ili ekstrakte ljekovitih biljki. Unos dodataka prehrani preporučuje se kao mjera prevencije i u procesu liječenja psihičkih poremećaja. Najčešće se preporučuju s ciljem zadovoljavanja nutritivnih potreba, postizanja fiziološke dobrobiti, poboljšanje apsorpcije hranjivih tvari i smanjenja razine središnjih i perifernih markera oksidativnog stresa i upale, koji su povezani s učinkovitošću farmakoloških intervencija kod oboljelih. Odluka o primjeni dodataka prehrani donosi se ovisno o vrsti psihičkog poremećaja i rezultatima procjene nutritivnog statusa. Dodaci prehrani smatraju se sigurnim jer su karakterizirani niskom incidencijom nuspojava i štetnih učinaka, no moraju se primjenjivati nakon konzultacije s liječnikom i pod nadzorom. Kontinuirani nadzor posebno je važan kada se dodaci prehrani primjenjuju istovremeno s farmakološkom terapijom. Medicinska sestra ima značajnu ulogu u savjetovanju o dodacima prehrani, što pokazuje važnost poznavanja svojstava, učinaka i svrhe primjene istih.