| Sažetak | Cilj istraživanja je utvrditi i usporediti moguće izvore stresa redovnih i izvanrednih studenata treće godine Sestrinstva - Visoke tehničke škole u Bjelovaru koji prizlaze iz načina studiranja. Hipoteza istraživanja zasniva se na pretpostavci da su izvanredni studenti više izloženi stresu kao i studenti koji su zaposleni.
Istraživanje je provedeno u Visokoj tehničkoj školi u Bjelovaru u razdoblju od lipnja do studenog 2015. godine. Stavove je iskazalo 100 studenata generacije 2012/2013. i 2013/2014., polaznike treće godine „Stručnog studija sestrinstva“.
Izlaganje stresnim situacijama je dugotrajan i kroničan proces koji sa svih strana želi narušiti čovjekovu uravonotežnost, a tijekom studiranja teško je taj dio preskočiti. 51,0% ispitanika u potpunosti se slaže da studiranje uzrokuje stres u njihovom organizmu, a na skali od 1 do 5 (s tim da je 1 nije stresno, a 5 iznimno stresno) razinu stresa za koju smatraju da studiranje uzrokuje aritmetička sredina iznosi 3.95. Nadalje redovni studenti u manjoj mjeri ističu iscrpljenost, neadekvatnu prehranu, probleme sa financijama, manjak vremena za obitelj, rekreaciju ili učenje, što u konačnici dovodi do statistički značajne razlike kod ocijene razine stresa za koju smatraju da studiranje uzrokuje gdje je uočena statistički značajna razlika na razini signifikantnosti p<0,01, vrijednost χ2 testa iznosi 14,168 uz razinu signifikantnosti od 0,007. Vrlo je visok postotak studenata koji misle da vrijeme koje ulaže u studiranje oduzima mu vrijeme koje bi provodio/la sa svojim bližnjima gdje je uočena najviša vrijednost aritmetičke sredine odgovora i iznosi 4,38. Neupitna je činjenica da akademsko obrazovanje, uz sve svakodnevne stresore, utječe na razvijanje i razinu stresa kod studenata. Kod nekih u većoj kod drugih u manjoj mjeri. Način na koji studira dovodi i do samoga stava o doživljaju ukupnog stresa. Suočavanje usmjereno na problem koji uzrokuje stres je način nošenja sa stresom kod kojeg mijenjamo situaciju u kojoj se nalazimo i okolinu. Ono uključuje osim jasnijeg sagledavanje problema i stvaranje alternativnih rješenja, analizu prednosti i nedostataka pojedinih rješenja te odabir jednog od rješenja. |
