Subduralni hematom definira se kao nakupljanje krvi između tvrde i paučinaste ovojnice mozga. Najčešći uzrok nastajanja je pucanje takozvanih „mostnih“ vena koje tvore sustav povezivanja izmeđ venskog sustava mozga s velikim venskim sinusima koji se nalaze unutar dure. Subduralni hematom, osim pucanja, nastaje može i zbog laceracija krvnih žila na korteksu. Haematomasubdurale u velikoj je većini slučajeva upravo posljedica trauma glave i kao takav predstavlja najučestaliji oblik intrakranijalnog krvarenja. S obzirom da se prilikom udara glave mozak miče, a u tom su slučaju venski sinusi nepomični, svaka kretnja mozga prilikom traumatskih zbivanja može oštetiti tanke mosne vene na mjestu gdje one probijaju tvrdu mozgovnu ovojnicu. Subduralni hematomi u najvećem broju slučajeva prekrivaju konveksitete velikog mozga, gdje postoji najveća sloboda u pomicanju mozga. S obzirom na razdoblje između ozljeda i na oblikovanje subduralnog hematoma možemo razlikovati akutni, subakutni i kronični subduralni hematom. Kada se brine za pacijente sa subduralnim hematomom, medicinska sestra mora razumjeti opasnosti od neurološkog pogoršanja, kao što je širenje ili ponavljanje subduralnog hematoma. To se može dogoditi spontano ili zbog čimbenika kao što je hipertenzija, kašalj, povraćanje ili pad. Njega za te pacijente mora biti sveobuhvatna jer se nalaze u stanju opasnosti zbog brojnih komplikacija uključujući promjene u ciklusu spavanja, pothranjenost, bol, konfuziju, delirij, padove, disfagiju, oštećenje dišnih putova, infekcije, moždani udar, venske bolesti te emboliju.