U Hrvatskoj Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama propisuje postupak prisilne hospitalizacije samo kao krajnje sredstvo u slučajevima kada nema drugih načina zaštite osobe ili drugih osoba od opasnosti. Prema podatcima iz 2019. godine, oko jedne četvrtine hospitalizacija u psihijatrijskim ustanovama u Hrvatskoj bila je prisilna. Važno je naglasiti da se prisilna hospitalizacija ne smije koristiti kao rutinska mjera već samo kao krajnje sredstvo. Medicinska sestra ima ključnu ulogu u procesu prisilne hospitalizacije pacijenta, što uključuje procjenu psihijatrijskog statusa pacijenta, praćenje njegovog zdravstvenog stanja tijekom hospitalizacije, provođenje terapijskih postupaka, pripremu pacijenta za otpust i poučavanje pacijenta i obitelji o daljnjem liječenju. Medicinska sestra također prati pacijentovo ponašanje i komunikaciju te radi u suradnji s liječnicima u donošenju odluka o daljnjem tijeku liječenja pacijenta i pruža podršku obitelji pacijenta i poučava ih o poremećaju zbog kojeg je pacijent hospitaliziran. Važno je da osoba koja je prisilno hospitalizirana ima pravo na pravnu zaštitu i mogućnost osporavanja odluke o hospitalizaciji. U SAD-u je učestalost prisilne hospitalizacije nešto veća nego u Hrvatskoj, oko 1,5 milijuna ljudi godišnje bude prisilno hospitalizirano zbog mentalnih bolesti ili poremećaja, što čini otprilike 0,5% populacije SAD-a. Od analiziranih slučajeva u ovom radu, može se utvrditi da je svaka prisilna hospitalizacija obavljena prema zakonskim propisima i s poštivanjem svih prava pacijenata.