Poremećaji prehrane podrazumijevaju trajno narušen odnos prema vlastitom tijelu i hrani, što uzrokuje destrukciju mentalnog i fizičkog zdravlja pojedinca, kao i disfunkcionalne društvene i obiteljske odnose. Anoreksija i bulimija nervoza su najzastupljeniji poremećaji prehrane u dobi adolescencije. Njihov kronični oblik je ujedno i najteži oblik bolesti. Obilježja anoreksije nervoze su izgladnjivanje, odbojnost prema vlastitom izgledu i zadržavanju normalne tjelesne mase, a obilježja bulimije nervoze su unos prevelike količine hrane u kombinaciji s kompenzatornim mehanizmima, kao što su povraćanje, prekomjerno vježbanje i primjena laksativa. Kompulzivno prejedanje je ozbiljan i iscrpljujuć poremećaj kada osoba unosi enormne količine hrane u kratkom vremenskom periodu, uz prisutan osjećaj gubitka kontrole. Točan uzrok nastanka nije u potpunosti poznat, iako se o poremećajima prehrane govori i istražuje još iz povijesnih vremena. Smatra se da nastaju kao spoj psiholoških, socijalnih i bioloških faktora. To uključuje emocionalnu nestabilnost, genetiku, poremećaje ličnosti, društveni i obiteljski pritisak. Unatoč tome što je uglavnom zahvaćen ženski spol (10-30 godina), bolesti su sve češće zastupljene i u muškoj populaciji. Poznato je kako samo se u samo 30% slučajeva oboljeli odluče potražiti stručnu pomoć. Proces zdravstvene njege bolesnika obuhvaća pristup otkrivanja i rješavanja bolesnikovih problema na području zdravstvene njege. U radu s oboljelima od poremećaja prehrane potrebno je teorijsko i praktično znanje, terapijska komunikacija i kontinuirana edukacija u svrhu poboljšanja zdravstvenog statusa, promjene negativnih zdravstvenih ponašanja i povećanja kvalitete života oboljele osobe. Medicinska sestra pomaže bolesniku pri kontroliranju negativnih emocija, motivira na suradnju i ostvaruje odnos povjerenja bez kojeg je teško ostvariti pozitivan ishod liječenja.