Dobro mentalno zdravlje omogućuje pojedincu da se suoči sa životnim stresom, ostvari potencijale, postigne željene životne ciljeve i maksimalno doprinose cjelokupnoj zajednici. Promicanje mentalnog zdravlja jedan je od prioriteta svih javnih politika, a provodi se s ciljem podizanja kvalitete života stanovništva na globalnoj razini. Razina osobnog, društvenog, akademskog i profesionalnog funkcioniranja ima važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja, odnosno da bi pojedinac postigao mentalno blagostanje on mora optimalno funkcionirati u obiteljskom i društvenom okruženju, na radnom mjestu i osjećati pripadnost zajednici u kojoj živi. Razvoj poremećaja pod utjecajem je niza čimbenika, no bez obzira na uzrok svaki problem zahtjeva pravovremeno prepoznavanje i liječenje. Problemi mentalnog zdravlja mogu smanjiti ukupnu kvalitetu života jer su značajan čimbenik za razvoj različitih bolesti i stanja, niži akademski uspjeh, nemogućnost zapošljavanja i nasilničko ponašanje. Najučestaliji poremećaji mentalnog zdravlja u svjetskoj populaciji su anksioznost, depresija. Procjena i prepoznavanje poremećaja iz ove domene zdravlja je kompleksna, liječenje dugotrajno i zahtijeva sveobuhvatan multidisciplinarni pristup i procjenu utjecaja stigme i diskriminacije na proces liječenja. Učestalost poremećaja mentalnog zdravlja značajno se povećala kod zdravstvenih djelatnika, što je povezano s pandemijom bolesti COVID-19. S obzirom da imaju izravan utjecaj na sigurnost i kvalitetu zdravstvene skrbi, prepoznavanje i liječenje poremećaja mentalnog zdravlja ima posebnu važnost u populaciji zdravstvenih djelatnika.