Sažetak | Poznavanje stupnja nečije agresivnosti može pomoći u predviđanju ponašanja pojedinca, tj. u prevenciji i kontroli agresivnog ponašanja, a također i u resocijalizaciji. Znanstveni doprinos raznih istraživanja očituje se u definiranju, a time i što ranijem prepoznavanju značajki osobe koje za posljedicu imaju nasilna djela, bilo da su ona upućena prema osobi ili prema okolini. Neposredni doprinos je mogućnost uključivanja obitelji pacijenata, službi zdravstvene zaštite, kao i šire društvene zajednice u organizaciju i provođenje preventivnih mjera i aktivnosti koje bi pravodobno prevenirale manifestaciju ponašanja koja u završnici dovode do prisilne hospitalizacije. Nasuprot tomu, intenzivna psihijatrijska skrb jest vrsta psihijatrijskog liječenja bolesnika koja se provodi na zatvorenom psihijatrijskom odjelu i po mogućnosti u jedinici intenzivnog liječenja, a sadržaji su joj dijagnostika, liječenje i opservacija hitnih stanja, odnosno bolesnika u psihijatriji. Uključuje sveobuhvatnu razinu skrbi, 24-satnu opservaciju te mogućnost fizičkog sputavanja i odvajanja bolesnika u slučaju gubitka kapaciteta za samokontrolu. Najčešća hitna stanja koja zahtijevaju intenzivnu psihijatrijsku skrb jesu suicidalnost, auto i hetero agresivnost i krizna stanja. U liječenju hitnog psihijatrijskog bolesnika upotrebljavaju se psihofarmakoterapija, psihoterapija, te ponekad fizičko sputavanje i odvajanje bolesnika u izolacijsku prostoriju zbog moguće opasnosti za sebe i/ili okolinu. Članovi medicinskog tima su psihijatri te medicinske sestre i tehničari koji su stručno i posebno educirani u kliničkoj hitnoj psihijatriji i koji će odmah po prijamu bolesnika odrediti prioritete postupaka, dijagnostike i liječenja. Vrijeme provedeno u jedinici za intenzivnu psihijatrijsku skrb različito je, ali najčešće je od 2 do 6 dana. Po smirivanju akutne kliničke slike bolesnika se premješta na odgovarajući psihijatrijski odjel sukladno njegovom općem psihofizičkom stanju i psihijatrijskoj dijagnozi. |