Moždani udar predstavlja najteži oblik cerebrovaskularnih bolesti. Uzrokovan je začepljenjem ili prsnućem moždanih arterija. Iznenadni neurološki poremećaj uzrokovan nedostatkom kisika i hranjivih tvari, dovodi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenom djelu mozga. Moždani udar veliki je javno-zdravstveni i socijalno-ekonomski problem. Vodeći je uzrok invaliditeta u modernom društvu, kako u cijelom svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Podaci za Hrvatsku pokazuju stalan porast incidencije i smrtnosti od moždanog udara. U Hrvatskoj 2011. godine bilo je ukupno 18.076 hospitalizacija zbog moždanog udara, iste godine umrlo je 7.496 državljana Republike Hrvatske s dijagnozom moždanog udara (1). Sličan nepovoljan trend porasta učestalosti moždanog udara bilježi se i u ostalim državama Europe. U dolazećim desetljećima predviđa se prava epidemija obolijevanja od moždanog udara (2). Učestaliji oblik moždanog udara naziva se ishemijski moždani udar, a uzrokovan je najčešće krvnim ugruškom, začepljenjem krvne žile u mozgu. Druga vrsta moždanog udara je hemoragijski moždani udar, koji nastaje pucanjem krvne žile uz krvarenje u okolno tkivo. „Mini udar“ ili tranzistorna ishemijska ataka (TIA), ona se javlja kada nakratko stane dotok krvi do mozga (3). Depresija, gubitak pamćenja, poteškoće u komunikaciji, ukočenost, spazam mišića i bol samo su neke od posljedica moždanog udara (4). Prema epidemiološkim podatcima iz zapadnih zemalja uočen je pad mortaliteta i morbiditeta od moždanog udara, što je izravna posljedica aktivne prevencije. Provođenje objavljenih preporuka za sveobuhvatno zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom može značajno doprinijeti. Zdravstvena njega u kući je sustav zdravstvene njege koju provodi ovlašteno medicinsko osoblje pod nadzorom liječnika. Prema pravilniku o načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu njegu u kući zahtjevnost zdravstvene njege određena je dijagnostičko terapijskim postupcima od DTP1-DTP8 (5). U Hrvatskoj unutar zdravstvenog sustava je i segment zdravstvene njege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prema nalogu i odredbi liječnika opće prakse, medicinske sestre dolaze u domove i pomažu pri svakodnevnoj njezi i skrbi za bolesnika. Kod bolesnika nakon moždanog udara obavljanje svakodnevnih aktivnosti je teže i složenije kako za pojedinca tako i za obitelj. Cilj zdravstvene njege u kući je poticanje bolesnika na samostalnost, očuvanje i unapređenje njegovog života, te edukacija obitelji i pacijenta. Sestrinske dijagnoze, iskustvo i znanje važne su stavke u provođenju cjelovitih i kvalitetnih sestrinskih procjena i intervencija. Zdravstvena njega u kući bolesnika nakon moždanog udara predstavlja stručno profesionalni izazov sestrinskog djelovanja.