Potporno ili suportivno liječenje je suzbijanje simpotma nespecifičnih za etiologiju bolesti. Podrijetlo im može biti organsko, psihološko, psihosocijalno i duhovno. Suportivno liječenje kod djece s tumorima je bitan dio liječenja i možda jedan od važnijih razloga preživljavanja pedijatrijskih bolesnika u današnje vrijeme. U zadnjih trideset godina terapija malignih tumora i leukemija u djece doživjela je velike promjene, pogotovo kada je riječ o intenzifikaciji kemoterapije i transplantaciji krvotvornih matičnih stanica. Zbog sve uspješnijeg liječenja tumora dječje dobi sveukupno preživljenje u razvijenim zemljama doseže čak 80%. Zadatak suportivne terapije u onkologiji je sprječavanje i olakšavanje podnošenja simptoma bolesti kao i smetnji do kojih dolazi zbog primljene terapije (kemoterapija, radioterapija, imunoterapija). Prevencija infekcija, odnosno, brze intervencije u slučaju sumnje na infekcije su ključne suportivne mjere. Kontrola i zaustavljanje krvarenja, toksičnosti uzrokovane kemoterapijom i zračenjem te tromboza, važni su aspekti suportivne terapije. Nutritivna potpora, prevencija i liječenje mučnine i povraćanja, njega kože, sluznica i usne šupljine, ugradnja i briga o središnjim venskim kateterima, podnošenje boli spadaju u široku definiciju suportivne terapije. Suvremena suportivna terapija je omogućila intenzifikaciju terapije u djece sa malignim oboljenjima uz istovremenu kontrolu komplikacija takve terapije, te se danas smatra neprihvatljivim da smrtnost izazvaa terapijom malignom oboljenja u nekom centru bude veća od jedan posto. Stoga se suvremeno liječenje malignih bolesti provodi isključivo u centrima koji su osposobljeni pružiti sve aspekte suportivne terapije i time osigurati najbolje moguće izglede za postizanje izliječenja. Laboratorijska medicina je osnova medicinskog liječenja i dijagnostike, dok je laboratorijska dijagnostika važan segment u praćenju onkološkog bolesnika i utječe na otprilike 80% odluka koje se donose u toku liječenja. Glavne karakteristike izrade laboratorijskog nalaza pri praćenju zloćudnog tumora su brz odgovor, točnost i pouzdanost, laka razumljivost i dostupnost, davanje informacija i konzultacija, a sve to kao potpora liječnicima pri donošenju kliničkih odluka. Od velike je važnosti prepoznati prve nuspojave, znakove i komplikacije koje su uzrokovane terapijskim postupcima ili progresijom bolesti pa zato hitna biokemijska i hematološka laboratorijska dijagnostika konstantno održava, ali i poboljšava, već vrlo visoku razinu analitičke kvalitete.