U ovom radu obrađivat ću područje ljudskog zdravlja i utjecaja onečišćenja vode na isto. U prvom dijelu rada riječ je o važnosti vode, izvorima onečišćenja vode, utjecaju okoliša na zdravlje ljudi te o znanstveno-ekološkim standardima i zakonodavnom okviru kojim je regulirano gospodaranje vodom. Važnost vode za ljudsko zdravlje je neupitna, te da je život bez vode nemoguć odavno je poznato. Budući da je čovjek okružen vodom i ona je dio njega, jasno je da onečišćena voda može lako utjecati na zdravlje čovjeka. Voda je medij pogodan za razvoj mnogobrojnih mikroorganizama, bakterija, zaraza i sl. Onečišćenja vode nastaju, ponajprije, utjecajem čovjeka, bilo planiranim ispuštanjem otpadnih voda u vodna tijela, bilo nesretnim slučajevima kojima u vodu dospijevaju različite opasne tvari. U radu ću obraditi četiri primjera onečišćenja vode koja su utjecala na zdravlje čovjeka. Prvi primjer obuhvatio je onečišćenje rijeke Yangtze. Ova, iznimno, važna rijeka za život, kulturu i razvoj velikog broja stanovnika Kine onečišćena je mnogobrojnim metalima, a biljni i životinjski svijet je u potpunosti devastiran. Naime, rijeka je onečišćena ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda, ali i građenjem brane Tri klanca. Brana je usporila strujanje rijeke što je nepovoljno utjecalo na prirodni mehanizam rijeke kao pročišćivača i odvođenja otpadnih voda iz okolnih gradova. Stanovništvo uz rijeku oboljelo je od mnogobrojnih bolesti od kojih je najpoznatija šistozomiaza. Nadalje, sljedeći primjer odnosi se na Minamata katastrofu. U ovom slučaju riječ je o minamata bolesti tj. neurološkom sindromu kojeg uzrokuje trovanje živom. Katastrofu je prouzročila kemijska tvornica Chisso koja je opasne kemijske tvari ispuštala u Minamata zaljev. Prodor mazuta u Slavonskom Brodu primjer je onečišćenja na području Republike Hrvatske. Riječ je o zagađenju pitke vode mineralnim uljima što je posljedica kvara na izmjenjivaču za toplu vodu koji je prouzrokovao miješanje vode iz toplovoda sa pitkom toplom vodom za stanove. Nakon konzumiranja onečišćene vode, građani su imali simptome poput povraćanja, mučnine, grčeva u trbuhu. Posljednji primjer u radu bavi se izlijevanjem cijanida kod grada Baia Mare. Naime, u dogovoru s rumunjskom vladom, kompanija Aurul bavila se izvlačenjem zlata iz nataloženih, otpadnih ruda. U postupku se koristio cijanid jer dobro veže zlato, a spletom okolnosti, nepovoljnih vremenskih uvjeta i ljudskom pogreškom došlo je do izlijevanja cijanida u okoliš. Vodeni val nosio je cijanid po regiji sve do delte Dunava. Ovaj primjer pokazao je kakva velika katastrofa može nastati kada zakoni ne prepoznaju pravo stanje rizika i na taj način nisu natjerali kompaniju na oštrije kontrole i bolju izvedbu cijelog projekta.