Sažetak | Od bolesti srca i krvnih žila obolijeva sve veći broj ljudi u svijetu i veliki je globalni problem. Najviše ljudi od kardiovaskularnih bolesti umire u niskodohodovnim zemljama. Mnogi čimbenici rizika potiču njihov nastanak, a možemo ih podijeliti na promjenjive i nepromjenjive. Promjenjivi su: pušenje, pretilost, hiperkolesterolemija, šećerna bolest, hipertenzija, tjelesna neaktivnost, psihosocijalno ponašanje – stres. Na njih se može utjecati edukacijom populacije, savjetovanjem o promjenama ponašanja i životnog stila te javnozdravstvenim mjerama. Nepromijenjivi su oni na koje se ne može utjecati, a određeni su naslijeđem, spolom i dobi. Razvoj bolesti srca i krvnih žila započinje aterosklerozom. To je promjena na stijenkama arterija koja započinje u ranom djetinjstvu utjecajem prethodno navedenih čimbenika. Proces ateroskleroze započinje nakupljanjem aterosklerotskog plaka koji sužava žilu i posljedično zaustavlja protok koronarne cirkulacije. Njene najvažnije komplikacije su akutni infarkt miokarda i cerebrovaskularni inzult. Infarkt miokarda je odumiranje dijela srčanog mišića nastala kompletnim prekidom cirkulacije na mjestu gdje je tromb začepio krvnu žilu. Bolesnici ga doživljavaju kao bol koju nikada prije nisu osjetili. Bol se širi retrosternalno, dakle počinje u lijevoj strani grudnog koša, zatim se širi u lijevu ruku ili obje ruke, odakle polazi u rame i donju čeljust. Praćena je simptomima mučnine i povraćanja, obilnog znojenja, dispneje i slabosti. Ne nestaje nakon uzimanja nitroglicerina i obično traje oko dvadesetak minuta i duže. Važno je na vrijeme potražiti hitnu medicinsku pomoć kako bi se povećala šansa za preživljavanjem i smanjenjem mogućih komplikacija. Uloga medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postaje sve važnija kako stanovništvo postaje sve starije. Educiranjem, cjelokupnim planiranjem i provođenjem zdravstvene njege sudjeluje u smanjenju nastanka bolesti i reduciranju njenih komplikacija. |