| Sažetak | Studiranje kao izvor stresa može imati posljedice na psihičko, fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, a te posljedice mogu imati dugoročan učinak. Istraživanja pokazuju kako se mentalni poremećaji među studentima javljaju u postotku od 16,1 do 17,5% nakon dvije godine studiranja, dok se pojava neuroza povećava sa trajanjem studija u prosjeku za 5,3% godišnje. Najčešći poremećaji u studentskoj populaciji su konzumacija alkohola koja se javlja u postotku od 20,37% te poremećaj osobnosti u 17,68%. Stopa depresivnih studenata se povećava, a s time i zabrinutost zbog povećanja suicidalnih preokupacija tijekom studiranja. Ciljevi ovog rada su navesti i opisati najčešće izvore stresa kod studenata, navesti moguće izvore pomoći i podrške osobama koje pate od istoga te prikazati najnovija istraživanja o akademskom stresu te predložiti načine njegovog ublažavanja. Previše ispita u kratkom periodu, loša organizacija, nesigurnost i strah da neće ostvariti željene rezultate, prilagodba na novu životnu sredinu, razvijanje novih prijateljstava i suočavanje sa novim iskustvima općenito osnovni su uzroci stresa kod studenata. Zaključuje se kako će studenti lakše savladati stres ako se budu bavili redovitom fizičkom aktivnošću, zdravo se hranili te smanjili prekomjernu konzumaciju hrane uz primjenu meditacije, prakticiranje hobija, dovoljno sna i pozitivno razmišljanje. Nadalje lakše prevladavanje stresa ovisi o svakom studentu osobno jer je otpornost na stres učena osobina koja se razvija tijekom života. Ukoliko student nije dovoljno mentalno čvrst te se ne može sam snositi sa akademskim stresom preporuča se psihoterapija, kognitivno-bihevioralna terapija, metoda svjesnog kontroliranja tjelesnih funkcija, a ako je stres već uzrokovao mentalnu bolest, poput depresije ili tjeskobe, moguće je uzimanje lijekova. Smatra se kako je potrebno podignuti svjesnost o problemu akademskog stresa među studentima u akademskoj zajednici, ali i društvu općenito te predložiti načine ublažavanja akademskog stresa sve sa ciljem poboljšanja kvalitete života i zdravlja mladih, ali i šire populacije. |
