Shizofrenija je duševna bolest sa značajnim kratkotrajnim i dugotrajnim posljedicama za pojedince, njihove obitelji, sustav zdravstvenih usluga i društvo u cjelini. U ispitivanju kvalitete života shizofrenih bolesnika naglasak je na doživljaju zadovoljstva ispitanika uobičajenim svakodnevnim aktivnostima. Pri tome, važnu ulogu igra odsutnost, odnosno intenzitet prisutnih psihijatrijskih simptoma, a posebno neželjenih nuspojava lijekova. Odsustvo nuspojava je od iznimnog značenja za poboljšanje suradljivosti bolesnika što se opet izravno odražava na ishod liječenja. U novije vrijeme, u žiži interesa istraživača su ispitivanja utjecaja lijekova novije generacije antipsihotika na kvalitetu života shizofrenih bolesnika. Cilj rada: ispitati profil nuspojava dugodjelujućih atipičnih antipsihotika kod bolesnika oboljelih od shizofrenije; ispitati utjecaj bolesti na subjektivnu procjenu kvalitete života; utvrditi kvalitetu života bolesnika oboljelih od shizofrenije na terapiji dugodjelujućih atipičnih antipsihotika Metode rada: U istraživanje je uključeno 30 ispitanika oboljelih od shizofrenije , od čega je 20 muškaraca i 10 žena. Također, većina ispitanika je u rasponu od 30 do 50 godina starosti, dok je nešto manje onih koji su mlađi od 30 (20%) i najmanje onih starijih od 50 godina (6.7%). Većina sudionika su samci (60%) i imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje (73.3%). Uključni kriteriji su: bolesnici Klinike za psihijatriju Vrapče koji se nalaze na bolničkom ili intermitentnom liječenju; osnovna dijagnoza shizofrenija; na terapiji dugodjelujućih atipičnih antipsihotika. U presječnom istraživanju koristila se samoocjenska ljestvica za mjerenje nuspojava antipsihotika (LUNSERS); mjera subjektivne kvalitete života i utjecaja bolesti (dvije jednostavne analogne skale) te upitnik kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije (WHOQOL-BREF). Rezultati: Istraživanje je uključivalo veći broj muškaraca u dobi do 50 godine života, većinom samci. Kod većine ispitanika slabo su izražene nuspojave dugodjelujućih atipičnih antipsihotika. Ispitanici najčešće se suočavaju sa psihičkim nuspojavama, nakon čega slijede ekstrapiramidalne i antikolnergične nuspojave. Isto tako vidimo da su od svih nuspojava najmanje učestale alergijeske reakcije, a druge najmanje učestale hormonalne nuspojave. Kvaliteta života pomoću upitnika procijenjena je srednjom na pojedinim domenama, te srednjom do visokom na ukupnoj procjeni. Većina ispitanika ocjenjuje subjektivno zadovoljstvo svojim životom prosječno visokim. Preko dvije trećine ispitanika procjenjuje da je bolest imala srednji ili visoki utjecaj na njihovu kvalitetu života.