Onečišćenje mora i oceana je prepoznato kao prijetnja morskom okolišu na svjetskoj razini. Povećana uporaba plastične ambalaže kreirala je tip podmorskog onečišćenja koji je postojan u morskom okolišu više od 100 godina. Istraživanja pokazuju da preko 75% otpada u morskom okolišu čini plastika. Cilj ovog istraživanja je razumijevanje utjecaja otpada od plastike na morski okoliš. U svrhu gore navedenog, potrebno je identificirati i kontrolirati izvore te geografsku rasprostranjenost otpada u morskom okolišu kroz metode i razvitak tehnologije. Istraživanjem je napravljena procjena ukupnog broja čestica od plastike i težine otpada od plastike koji pluta u svjetskim oceanima i morima. Procijenjeno je najmanje 5,25 trilijuna čestica otpada od plastike čija je težina 268.940 tona. Rezultati uzorkovanja otpada od plastike su potvrdili da je sveukupan broj plastike koji je utvrđen u oceanima na sjevernoj polutci u istom rasponu kao i na južnoj polutci. Sredozemno more je potencijalno važna zona akumulacije otpada od plastike. Gustoća i raspodjela otpada u Sredozemnom moru pokazuje značajnu prostornu promjenjivost, a u blizini gradskih područja Sredozemlja gustoća može premašiti 100.000 predmeta/km2. Uzevši u obzir navedene podatke, može se reći da je Sredozemno more najviše zagađeni dio Europskih mora. Što se tiče Jadranskog mora, istraživanja pokazuju da nije toliko čisto more jer je koncentracija krutog otpada na njegovom dnu među najvišima u Europi. U ukupnoj količini navedenog otpada najveći udio pripada plastici koja potječe s plaža, brodova, turističkih brodica i rijeka, a budući da je Jadransko more plitko sav navedeni otpad se u njemu i trajno zadržava. Onečišćenje morskog okoliša plastičnom ambalažom se brzo proširilo te je postalo problem na svjetskoj razini. Znanstvenici i istraživači se slažu da bi se otpad od plastike na moru smanjivao, trebalo bi ograničiti ili ukloniti korištenja jednokratnih proizvoda od plastike, a povećati korištenja biorazgradivih proizvoda.