Alergijska reakcija na hranu imunološka je reakcija organizma na pojedini sastojak hrane, uglavnom bjelančevine. Alergijske reakcije treba razlikovati od intolerancije gdje se ne radi o reagiranju imunološkog sustava već o nepodnošenju određenog sastojka hrane uslijed nemogućnosti njegove probave ili nekog drugog neimunološkog razloga. U zemljama Europe navodi se da je prevalencija alergija na hranu u ukupnoj populaciji prisutna u 1-3% među odraslim osobama i 4-6% među djecom. Na sreću, iako je atopija u porastu,u vrlo malom broju slučajeva je i stvarno dijagnosticirana. Pojavnost alergija na hranu mijenja se s dobi, a mijenjaju se i alergeni koji je izazivaju. Češće su u prvim godinama života zbog još nedovoljne zrelosti imunološkog sustava. Kod djece, češće nego kod odraslih, alergeni su mlijeko, jaja, kikiriki, soja,pšenica, morska riba, a kod odraslih češće nego kod djece kikiriki, orasi, lješnjaci, morska riba, voće. Alergije na hranu mogu se javiti u svakoj životnoj dobi, a javiti će se češće u osoba koje već imaju sklonost alergijama na druge supstancije (tzv. atopične konstitucije). Poznato je da se radi unakrsne reaktivnosti u osoba koje su alergične, na primjer na pelud, mogu javiti alergijske reakcije na hranu (npr. jabuku, mrkvu, celer, grašak,kivi) i obrnuto. Isto tako, dovoljan je samo tisućiti, čak još i manji dio grama bjelančevina da se pojavi alergijska reakcija. Genetski inženjering omogućio je proizvodnju nutritivno poboljšanih namirnica u smislu eliminacija alergena i anti-nutrijenata.