Moždani udar je jedan od vodećih zdravstvenih problema i drugi uzrok smrti u svijetu, a prvi uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se da u svijetu na godinu od moždanog udara oboli oko 4 milijuna ljudi. Učestalost moždanog udara bilježi se u mnogim zemljama Europe pa se u skoroj budućnosti predviđa puno više obolijevanja od moždanog udara. Pojava moždanog udara veća je kod muškaraca nego kod žena. Zbog navedenih razloga moramo bolje razumjeti i spriječiti faktore rizika za njegov nastanak. Potrebno je ljudima približiti primarnu i sekundarnu prevenciju i objasniti kako takvom prevencijom mogu spriječiti nastanak moždanog udara. Moždani udar dolazi naglo i neočekivano, a nastaje zbog poremećaja cirkulacije u mozgu. Kod osoba moždani udar ostavlja teške fizičke i psihičke posljedice i sukladno tome rehabilitacija treba započeti kod akutnog liječenja u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara kroz multidisciplinarni pristup i adekvatnu procjenu i intervenciju od strane fizioterapeuta. Stoga je potrebno omogućiti fizioterapeutima lakši pristup edukaciji i poticati multidisciplinarni pristup rješavanju posljedica moždanog udara jer će tako i sam oporavak biti brži. Cilj rehabilitacije je poboljšati funkcionalnost kako bi se pacijent što prije mogao vratiti aktivnostima svakodnevnog života i kako bi mogao biti uključen u obitelj, radnu okolinu i zajednicu. Stoga je u rehabilitaciji edukacija obitelji i pacijenta izuzetno bitna. U ovom radu želim istaknuti važnost fizioterapije i fizioterapeuta kod oporavka nakon moždanog udara. Bitno je napomenuti kako moždani udar ostavlja psihičke probleme koji predstavljaju veliku zapreku za brži oporavak. Fizioterapija u današnje vrijeme trebala bi biti lakše dostupna i suradnja između liječnika i fizioterapeuta trebala bi biti bolja. Svaka stručna osoba trebala bi razumjeti pacijenta i daljnje liječenje trebalo bi se dogovarati sa pacijentom i njegovim željama. U prikazu slučaja upravo navedeno predstavlja zapreku pri daljnjem oporavku nakon moždanog udara. Holistički pristup znači cjeloviti pristup ljudskom zdravlju, pri čemu se ne liječi samo bolest ili određeni oboljeli organ, već osoba imajući u vidu cjelovitost, odnosno nedjeljivost njenog psihičkog i fizičkog tijela.