Kronična bubrežna bolest jedna je od najčešćih bolesti današnjice. Prema više epidemioloških ispitivanja, oko 10 % odraslog stanovništva ima kroničnu bubrežnu bolest. Pravovremeno otkrivanje i liječenje bubrežne bolesti može spriječiti mnogobrojne komplikacije i značajno usporiti brzinu smanjenja bubrežne funkcije. Neadekvatna prehrana može pogoršati bubrežnu bolest, ali i biti uzrok komplikcija npr. prekomjeran unos soli uzrokuje pogoršanje hipertenzije, koja je u ovih bolesnika često prisutna. U bolesnika sa završnim stadijem bubrežnog zatajenja neophodno je nadomjestiti bubrežnu funkciju. Bubrežna funkcija se u većine bolesnika sa zatajenjem bubrežne funkcije nadoknađuje dijalizom, odnosno hemodijalizom ili peritonejskom dijalizom. Peritonealna dijaliza jest metoda koja bolesnicima omogućuje bolju kvalitetu života, manje ograničenja i veću slobodu u odnosu na hemodijalizu. Može se provoditi na dva načina i to ručno (CAPD – kontinuirana ambulantna peritonealna dijaliza) i automatski (APD – automatizirana peritonealna dijaliza). Ipak, ni dijaliza ni lijekovi nisu dovoljni da se u ovih bolesnika spriječe mnogobrojne komplikacije i omogući im se kvalitetan život. Pravilna prehrana i edukacija je od velike važnosti. U tih bolesnika potrebna je hrana adekvatne kalorijske vrijednosti, uz adekvatnu količinu bjelančevina i vitamina, a s druge strane ograničiti unos soli, tekućine, hrane bogate fosforom i kalijem. Dobar rezultat možemo postići samo multidiscipliniranim pristupom, i istovremenim zbrinjavanjem različitih komplikacija bubrežne bolesti. Neophodna je dobra edukacija bolesnika, ali i svih sudionika u procesu liječenja.