prikaz prve stranice dokumenta Metode sekvenciranja novih generacija u dijagnostici
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Metode sekvenciranja novih generacija u dijagnostici
Zagreb: Zdravstveno veleučilište, 2018. urn:nbn:hr:139:405852
Bahun, Danijela
Zdravstveno veleučilište

Institucijski repozitorij: Sveznalica

Citirajte ovaj rad

Bahun, D. (2018). Metode sekvenciranja novih generacija u dijagnostici (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:405852

Bahun, Danijela. "Metode sekvenciranja novih generacija u dijagnostici." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:405852

Bahun, Danijela. "Metode sekvenciranja novih generacija u dijagnostici." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:405852

Bahun, D. (2018). 'Metode sekvenciranja novih generacija u dijagnostici', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 29.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:405852

Bahun D. Metode sekvenciranja novih generacija u dijagnostici [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2018 [pristupljeno 29.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:405852

D. Bahun, "Metode sekvenciranja novih generacija u dijagnostici", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:405852

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:405852
Podaci o radu
NaslovMetode sekvenciranja novih generacija u dijagnostici
AutorDanijela Bahun
MentorPetra Korać (mentor)
Član povjerenstvaPetra Korać (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIvna Kocijan (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSanja Davidović-Mrsić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2018-03-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Biokemija i molekularna biologija
Sažetak
Sanger i suradnici te Maxam i Gilbert 1970-ih razvili su metode sekvenciranja DNA sinteze i razgradnje DNA . Tehnika koju su razvili Sanger i kolege zahtjeva manje rukovanja toksičnim kemikalijama i radioizotopima nego Maxam-Gilbertova metoda pa zbog toga postala glavna metoda sekvenciranja u narednim godinama. Razvoj kapilarne elektroforeze i korištenje fluorokroma, omogućili su automatizaciju Sangerove metode. Zahvaljujući toj adaptaciji mogao se započeti projekt sekvenciranja ljudskoga genoma (HGP, od engl. Human Genome Project) koji je kao posljedicu imao daljnji razvoj metoda sekvenciranja tj. razvoj metoda sekvenciranja novih generacija. Te su metode našle primjenu i u dijagnostici. Uvelike su poboljšale kvalitetu zdravstvene njege i olakšale rad u kliničkim laboratorijima. Ovaj rad daje pregled metoda koje se koriste u klinici i predstavljaju visokospecifične molekularno-dijagnostičke testove.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:405852
Studijski programNaziv: Medicinska-laboratorijska dijagnostika
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike (bacc. med. lab. diagn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-04-03 08:08:14