U današnje vrijeme ozljede kralježnične moždine su sve učestalije posebice kod mlađih osoba. Bolesnici s ozljedom kralježnične moždine često imaju trajne i teške neurološke deficite ili invaliditet. Oporavak nakon takvih oštećenja može biti dug, a kod nekih bolesnika i cijelo životni proces. Ponekad su bolesnici u teškom stanju za rigorozne terapijske postupke, zato je važno započeti proces rehabilitacije odmah radi prevencije kontraktura, dekubitusa i kardiovaskularnih komplikacija, ali kako bi imali pozitivan učinak na bolesnikov psihološki moment na novonastalo stanje u kojem se nalazi. Može se također započeti sa aktivnostima mobilnosti u krevetu, ali i sa transferom iz kreveta u kolica. Jedan od primarnih ciljeva rehabilitacije tijekom razdoblja ranog oporavka je prenijeti na bolesnika da život s ozljedom kralježnične moždine i dalje može biti ispunjen i smislen (3). Posao fizioterapeuta u radu s takvim osobama jako je kreativan i daje mu puno slobode i kreiranja programa. Bolesniku moramo pristupiti holistički i sagledati ga u cjelini, voditi računa o simptomima, evaluaciji, ciljevima ali isto tako o njegovu načinu života, navikama, metabolizmu, psihosocijalnom elementu i životnim uvjerenjima. Takvim pristupom stvara se povjerenje bolesnika i fizioterapeuta koje igra važnu ulogu u tijeku njegove rehabilitacije. Stručnost fizioterapeuta njegovo znanje i vještine kojima ovladava, timska suradnja i povjerenje bolesnika je od ključne važnosti u fizioterapijskom procesu, kao i edukacija koju fizioterapeut pruža bolesniku i članovima obitelji. Edukacija članova obitelji za provedbu nekih aspekata rehabilitacije motoričkih funkcija u prvom je redu za uspješnu integraciju postignuća terapeutskog tretmana u svakodnevne aktivnosti bolesnika.