Virusi čine 30–40% poznatih uzročnika akutnih infekcijskih proljeva. Među njima najčešći su uzročnici rotavirusi i crijevni adenovirusi, koji uzrokuju proljev u djece od 6–24 mjeseca života. Proljev je vodeći uzročnik mortaliteta djece u svijetu koji je odgovoran za 5-10 milijuna smrti godišnje, a u ranom djetinjstvu jedini i najvažniji uzročnik teškog dehidrirajućeg proljeva je infekcija rota virusom. Rotavirusi su virusi ribonukleinske kiseline (RNA) koji su sadržani unutar proteinske kapsule. Rotavirus sojevi klasificiraju se na temelju vanjskog sloja proteina VP7 (tip G) i VP4 (tip P). Iako postoje najmanje 15 G tipova i 28 P vrsta, samo 10 G i 11 P tipovi su identificirani kod ljudi. Rotavirusi su važan uzrok akutnog gastroenteritisa (AGE) kod male djece što dovodi do hospitalizacije češće od akutnih gastroenteritisa uzrokovanih drugim virusima. Infekcija rotavirusom je vrlo zarazna i ima kratko razdoblje inkubacije pa je očekivano učestalo prenošenje virusa povezanih s zdravstvenom skrbi kad god se ne poštuju stroge mjere kontrole infekcije. U razvijenim zemljama izaziva pojedinačna oboljenja, ali i manje epidemije u obitelji ili dječjim ustanovama, pretežno u zimskim mjesecima. Vrlo je otporan u vanjskoj sredini, a zadržava se na čvrstim površinama dugo, može preživjeti satima na rukama te danima na čvrstim površinama (igračke, stolići za presvlačenje pelena, površine za pripremu hrane..). Bolest je moguće prevenirati cijepljenjem. Dostupne su dvije vrste cjepiva licencirane 2006. godine; 2-dozno monovalentno humano i 3-dozno goveđe-humano cjepivo. Higijena okoline i ruku je od iznimne važnosti za spriječavanje širenja infekcije i tu je ključna uloga medicinske sestre. Ona će educirati roditelje i posjetitelje o važnosti higijenskog pranja ruku budući se infekcija najbrže širi feko-oralnim putem preko prljavih ruku.