Sažetak | Tijekom posljednjeg desetljeća raste incidencija i prevalencija generalizirane ateroskleroze, najčešćeg uzroka periferne arterijske bolesti donjih ekstremiteta. Osobito je povećan rizik u osoba oboljelih od dijabetesa, pušača, osoba s hiperkolesterolemijom i pretilih. Dijagnostika i intervencijska radiologija su značajno napredovale i koriste suvremene digitalne metode. Obično dijagnostika započinje vaskularnim ultrazvukom, nastavlja se najčešće angiografijom višestrukom kompjuteriziranom tomografijom (eng. Multislice Computorized Tomography-MSCT), a ponekad angiografijom magnetnom rezonancijom (MR) te u nekim slučajevima i digitalnom suptrakcijskom angiografijom (DSA) . U ovom radu bit će detaljno prikazane standardne i modificirane dijagnostičke i radiološke intervencijske metode u prikazu arterija donjih ekstremiteta kod procjene liječenja periferne arterijske bolesti.
Uvodno, bit će riječi o građi arterije, njezinoj anatomiji te najčešćoj patologiji koja zahvaća krvožilni sustav donjih ekstremiteta. U prvom dijelu rada bit će pojašnjene dijagnostičke metode koje uključuju ultrazvučnu dijagnostiku (UZV), posebice osnaženi (engl. Power Doppler) i obojeni doppler (engl. Color Doppler) koje su neizbježne metode u prikazivanju protoka te širine arterija nogu. Uz ultrazvučnu dijagnostiku, neizostavna je višeslojna kompjutorizirana tomografija koja zbog kratkog trajanja pretrage veoma često postaje metoda izbora pri dijagnosticiranju perifernih arterijskih bolesti. Uz MSCT, sve češće metodom izbora postaje i magnetska rezonancija čija neinvazivna metoda može podjednako dobre rezultate bez izlaganja pacijenta ionizirajućem zračenju. Također, opisana je i uloga digitalne suptrakcijske angiografije (DSA), još jedne od veoma važnih metoda pri dijagnosticiranju, ali i liječenju arterija nogu.
U drugom dijelu rada bit će govora o intervencijskoj radiologiji. Objasnit će se sam cilj i svrha intervencijske radiologije, sam postupak Seldingerove metode uvođenja katetera u lumen arterijete te najznačajnije postpuke kojima se provodi liječenje arterija.
To su perkutana transluminalna angioplastika (PTA), perkutana transluminalna rekanalizacija, lokalna fibrinoliza, perkutana angioplastika, transluminalna tromboembolektomija te postavljanje žilne endoproteze ili potpornice (stenta).
U svim prethodno spomenutim metodama istaknute su najvažnije informacije o pretrazi, o povijesnom razvoju uređaja, njihovoj građi te načinu njihova rada. Naznačena su detaljna priprema pacijenta prije pretrage, a pri kraju rada istaknuti su načini zaštite od ionizirajućeg zračenja te uloga radiološkog tehnologa kao neizostavanog člana radiološkog tima. |