Cilj ovoga rada je naglasiti važnost psihološke pripreme pacijenta pri pretragama uređajem za magnetsku rezonanciju, objasniti ulogu radiološkog tehnologa te dati pregled metoda kojima se možemo koristiti kako bi pacijentu omogućili što ugodniji i kvalitetniji pregled. Sadržajno ovaj rad podijeljen je u 4 dijela. U prvome djelu rada upoznajemo se s povijesti uređaja za magnetsku rezonanciju, njegovim razvitkom te vrstama i varijacijama samog uređaja. Ukratko se upoznajemo s principom rada samog uređaja i objašnjavamo termine koje rabimo kada govorimo o radu na uređaju za magnetsku rezonanciju. Opisujemo razlike, prednosti i mane različitih varijacija uređaja za magnetsku rezonanciju te govorimo o samoj građi uređaja te kriterijima koje sama prostorija mora zadovoljavati pri postavljanju i instalaciji uređaja. Vrlo je važno razumjeti koji aspekti samog uređaja u pacijentima mogu pobuditi strah i nelagodu te isto tako je važno razumjeti sam taj strah i nelagodu te znati djelovati u skladu s njima. U sljedećem dijelu rada upoznajemo se sa anksioznošću kao stanjem koje je nažalost vrlo česta pojava kod pacijenata, te pokušavamo utvrditi razliku između straha i anksioznosti. Uz fiziološki mehanizam nastanka iste, dotičemo se mehanizama kojima se osobe nose s simptomima anksioznosti i straha te načine kojima možemo mjeriti stupanj anksioznosti po simptomima koje pacijenti osjećaju. Jedna od najvećih prepreka kod pregleda uređajem za magnetsku rezonanciju jest klaustrofobija, iracionalan strah od skučenih prostora te u ovome radu pokušavamo razjasniti taj poremećaj te ponuditi rješenja kojima bi i tim pacijentima bez sedacije omogućili uspješan i kvalitetan pregled. Također se dotičemo jedne od najburnijih psiho-somatskih reakcija koje pacijent može doživjeti pri pretragama magnetskom rezonancijom, a to su panični napadaji. Također govorimo o mogućim uzrocima istih. Nakon što smo se upoznali sa samim uređajem za magnetsku rezonanciju i anksioznim stanjima u kojima se pacijenti mogu naći dajemo smjernice i savjete koji će pacijentu omogućiti što ugodniji pregled. Naglašavajući važnosti davanja objektivnih i činjeničnih informacija razgovorom i korištenjem različitih metoda kao što su metoda abdominalnog disanja te metoda uvježbavanja pa čak i metodom (iako je prototip) ‘’treninga‘' putem virtual reality, dajemo uvid u kvalitetnu psihološku pripremu pacijenta za pretrage uređajem za magnetsku rezonanciju.