Sažetak | Srce je šuplji mišić koji se nalazi u sredoprsju, ima ĉetiri šupljine: dvije klijetke i dvije pretklijetke. GraĊeno je od tri sloja: unutarnji-endotel, mišićni-miokard i vanjskiepikard. Srce ima vlastiti provodni sustav koji ga pokreće; izmjena kontrakcija i opuštanja pretklijetki i klijetki. Ono ima funkciju opskrbljivanja cijelog tijela kisikom i hranjivim tvarima putem krvi, kako je ono i samo mišić kojem je potreban i kisik i hranjive tvari, srce ima dvije koronarne arterije koje opskrbljuju srĉani mišić krvlju. Akutni infarkt miokarda je jedna od najĉešćih bolesti srca, procjenjuje se da ĉini ¼ svih smrti. Infarkt je posljedica suţenja koronarne arterije ili okluzije iste. Razlikujemo infarkt bez elevacije ST spojnice i s elevacijom ST spojnice. Postoje ĉimbenici rizika na koje osoba moţe utjecati poput pretilosti, pušenja, nezdravog naĉina ţivota i sl. te oni na koje ne moţe utjecati poput genetskog faktora. Najvaţniji simptom koji se pojavljuje je bol, koja je ĉesto opisivana kao najjaĉa ikad doţivljena bol. Bol se pojavljuje u prsištu te se širi u vrat, lijevo rame i lijevu ruku. Glavne dijagnostiĉke metode su anamnestiĉki podatci, fizikalni pregled, srĉani enzimi i elektrokardiografija. Elektrokardiografija je metoda kojom se biljeţi elektriĉni potencijal srca. Postoje i druga patološka stanja koja se zbog odreĊenih sliĉnosti mogu zamijeniti sa akutnim infarktom miokarda (diferencijalne dijagnoze). Kao i kod svake bolesti moţe doći do komplikacija, najĉešće komplikacije infarkta su aritmije. Lijeĉenje se uglavnom sastoji od ĉetiri faze; hitno lijeĉenje kojim se lijeĉi ili spreĉava srĉani arest i smiruje bol, rana reperfuzija miokarda kojom se smanjuje veliĉina infarkta, zatim lijeĉenje komplikacija te dugoroĉna medikamentna terapija u svrhu prevencije i poboljšanja funkcije. U lijeĉenju se koriste razni farmakološki pripravci ali i invazivni zahvati. Lijeĉenje zahtjeva intenzivnu skrb. Prognoza daljnjeg tijeka nakon preboljena ovisi o raznim ĉimbenicima. Rehabilitacija zapoĉinje još u bolnici te se nastavlja izvan nje, moţe se podijeliti u tri faze: ranu, konvalescentnu i postkonvalescentnu. Bolesnicima nakon preboljenog infarkta se preporuĉa promjena ishrane, svakog pacijenta se usmjeri na zdraviju prehranu te općenito naĉin ţivota. Preporuĉaju se tjelesne aktivnosti, prestanak štetnih navika i sl. Jedinica intenzivne koronarne skrbi (JIKS) pruţa pojaĉani nadzor i lijeĉenje bolesnika. Odjel intenzivne skrbi se razlikuje od drugih odjela. Svi pacijenti su u jednoj sobi te su obiĉno razdvojeni paravanom. Za JIKS je kljuĉno da je opremljen svim potrebnim instrumentima i aparatima. Nuţno je da je tim
dodatno educiran te uvjeţban. Kolica za reanimaciju su sastavan dio JIKS-a, te su za njihovu urednost i ispravnost sadrţaja odgovorne medicinske sestre. Medicinske sestre imaju veliku odgovornost prema pacijentima. Najveći dio vremena upravo one provode uz pacijenta stoga je vaţno da su dobro educirane kako bi mogle pratiti njegovo stanje, primjenjivati propisanu terapiju, primijetiti komplikacije, pravodobno reagirati, pruţati emocionalnu potporu. Ukoliko doĊe do najteţe komplikacije (infarkt, kardiopulmonalni arest) medicinska sestra ga treba znati prepoznati te pravilno reagirati. Medicinska sestra provodi niz intervencija kako bi pacijentu olakšala bolest i boravak u bolnici, ona provodi najviše vremena uz pacijenta te je u raznim ulogama; praktiĉarka, zagovornica, savjetnica i sl. U postintenzivnoj jedinici se izvodi Schellongov test opterećenja kao test za utvrĊivanje otpusta bolesnika iz bolnice. |