Spavanje i budnost su procesi koji su potrebni kako bi naš organizam optimalno funkcionirao tijekom dana. Zdrave navike spavanja su presudne za održavanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Tijekom spavanja naše se tijelo regenerira i oporavlja, a uskraćivanje sna dovodi do ubrzavanja procesa starenja. Najpoznatiji poremećaji spavanja su: nesanica, narkolepsija, parasomnije, apneja u spavanju te sindrom nemirnih nogu. Nesanica je poremećaj spavanja koji je vodeći u općoj populaciji, a zahvaća jednu trećinu osoba, i to u mjeri da moraju tražiti liječničku pomoć. Nesanicu obilježavaju teškoće kod usnivanja, prosnivanja ili ponovnog pokušaja spavanja nakon ranog buđenja. Vodeći je problem u populaciji, kako zasebno tako i u komorbiditetu s drugim bolestima, odnosno s poremećenim zdravstvenim stanjem. Narkolepsija je karakterizirana napadima iznenadnog nekontroliranog spavanja tijekom dana gdje god da se osoba nalazila. Napadi su za osobu oboljelu od narkolepsije neizbježni i često zbog toga ima probleme u socijalnom okruženju te na radnom mjestu. Noćne more, noćni strahovi te mjesečarenja čine dio poremećaja koje zajedno tvore parasomnije. Polisomnografija (PSG) i Multipli test latencije spavanja (MSLT) čine glavne dijagnostičke metode za utvrđivanje poremećaja spavanja kao što su nesanica, narkolepsija, sindrom nemirnih nogu, noćne more, noćni strahovi i dr. PSG je neinvazivna elektrofiziološka dijagnostička metoda kojom se snima više fizioloških parametara za vrijeme spavanja. MSLT je multipli test latencije spavanja kojim se najčešće dijagnosticira narkolepsija. Etiologija, dijagnostika, način liječenja te klinička slika poremećaja spavanja predstavljaju nužnu osnovu koju medicinska sestra/tehničar mora poznavati.