| Sažetak | Bolesti srca i krvnih žila najveća su pošast modernog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije one su prve po redu uzrok smrti i to čak u više od 50 posto slučajeva. Brojne su i raznolike, od hipertenzije, srčanih aritmija, zatajenja srca i dr. Zbog napretka tih bolesti i načina današnjeg života sve češće zdravstveno stanje osobe zahtjeva kirurški zahvat. Za njihovo izvođenje i razumijevanje složenosti važno je dostatno znanje anatomije srca i međusobnog odnosa srčanih struktura. Različite su bolesti koje zahtijevaju kirurško liječenje, a to su prirođene srčane greške ili bolesti srčanih zalistaka, koronarna bolest srca, tumori i dr. U postupcima kardijalne kirurgije sudjeluju kardiokirurg, kardiolog, anesteziolog, medicinska sestra, fizioterapeut, a može se reći da svatko od njih ima određenu ulogu koja je bitna za cjelokupno liječenje, pripremu, sprječavanje komplikacija i oporavak pacijenta nakon zahvata, te kvalitetu njegova života nakon bolnice.
Medicinska sestra ima važnu ulogu jer ona većinu svoga vremena provede s pacijentom. Ona prikuplja podatke, postavlja sestrinske dijagnoze, provodi intervencije da bi spriječila komplikacije kao što su krvarenje, šok, infekcija i bol, priprema pacijenta za zahvat. Zdravstvena njega koja je njezin zadatak vrlo je važna u cijelom procesu zbrinjavanja. Preoperativna faza uključuje odluku o odlasku na kirurški zahvat, a završava premještanjem bolesnika na operacijski stol. Taj period zahtjeva veliku uključenost medicinske sestre, od edukacije bolesnika i uključivanja obitelji, do potrebnih prijeoperacijskih pretraga i prijeoperacijske pripreme. Intraoperativni postupci su u skladu s pravilima asepse, a poslijeoperacijska skrb važna je zbog sprječavanja komplikacija. Edukacija bolesnika i obitelji ističe se zbog kasnije kvalitete života, ali i rehabilitacija koja će omogućiti fizičke, socijalne i psihičke uvjete za ostvarenje svoga mjesta u društvu. |
